Pomoć oko SWR-a

[9A5CB]

  Malo teorije u prilogu!

  73, 9a5cb, Zvonimir

[9A5CB]

  I jos malo!



  73,9a5cb,Zvonimir

[9A5TD]

U ova vrela vremena je puno lakse biti ispred PC nego na terenu...  :-)

NE treba oko SWR-a raditi filozofije niti crnu magiju, svaku samogradnju treba pozdraviti i svatko tko nesto radi svojim rukama uvijek puno toga nauci. Meni je u svakom slucaju blizi terim IL ( insertion loss ) jer su vrijednosti u dB pa se lakse barata sa njima.

- U svakom slucaju igra je vrlo jasna, koliko para toliko muzike, sto bolji kabel, bolji konektori = bolji rezultat

- sto je koeficijent elasticnosti manji = antena je sira po opsegu

- dobra antena treba imati u svom radnom podrucju IL minimalno -20 dB, jednostavnije receno reflektirana snaga bi trebala maximalno biti 1/100 narinute snage, a pozeljno je taj odnos bude i >26 dB

- STVARNI IL se moze iymjeriti SAMO DIREKTNO na antenskom konektoru uz uvijet da se testiranje vrsi u sto realnijim uvijetima koji odgovaraju montaznim.

- Dobra antena ima uvijek cca 50 Ohma na projektiranoj frekvenciji i ne treba se zamarati nikakvom matematikom oko  duzine koaxa, svi ti koaxi su daleko blizi vrijednosti od 50 Ohma nego nase antene u samogradnji

- Ako je antena pobjegla malo u + ili - od f-rez tada se mozemo malo poigrati sa duzinom napojnog kabela, mada imamo na raspolaganu samo duzinu L/4 zato jer duzina l/4 predstavlja transformator impedancije od Min do Maximuma i to je nazalost kompromis !

- Price o visekratnicima koaxa L/2 ne znam gdje je izvucena i zasto,  na tim duzinama se preslikava impedanca ulaza na izlaz , znaci u elektricnom smislu L/1 i L/2 nema razlike. ( Druga prica nastaje kada nam zraceci element ima neku X duzinu pa moramo voditi racuna o tome da nam se polja ne ponistavaju.   

- Sve u svemu cijela prica o antenama i napojnim vodovima se moze usporediti sa vodovodnim cijevima i protokom vode, sto got radili, suzavali ili sirili ista kolicina vode mora proci u jedinici vremena, no promjene u pritiscima brzini i gubicima mogu jako varirati ....pa dok nesto ne pukne.

[9A3TY]

- dobra antena treba imati u svom radnom podrucju IL minimalno -20 dB, jednostavnije receno reflektirana snaga bi trebala maximalno biti 1/100 narinute snage, a pozeljno je taj odnos bude i >26 dB

Ovo ne kužim. Ako je gubitak (insertion loss) -20 dB onda je to u biti dobitak jer minus i minus daju plus, zar ne?
Osim toga IL ne nastaje samo zbog reflektirane snage, zar ne?

[9A3IV]

dužine koaksa od labda pol puta cjelobrojni višekratnik (1 ili 1,5 ili 2 itd lambda) preslikavaju impedancu antene na kraj koaksijalca. Znači ako mjeriš impedancu onda ćeš na kraju kabela izmjeriti impedancu antene

SWR metar ne pokazuje impedancu. On pokazuje koliki je odnos snaga. To ti piše na instrumentu. Snaga prema naprijed i prema nazad. Kolika će bit snaga prema nazad ovisi o dvije stvari. 1-  Kolko se impedanca antene razlikuje od 50 oma. Zato ako imaš SWR 2 znači da ti antena ima ili 100 ili 25 oma. Nemožeš znati koliko. To je točno samo za idealni kabel. Realni kabel ima gušenje pa sad: snaga koja dođe do antene je manja za gušenje kabela. Reflektirana snaga koja dođe do swr metra je manja za gušenje kabela. Zato kabel poboljšava SWR. Uspoređuješ snagu poslanu u kabel i reflektiranu koja je dva puta oslabljena. Nadam se da sam shvatljivo objasnio

ako ti antena za CB ne radi dobro na CB-u ( a i svaka druga monoband antena koja fizički ima dužinu za taj opseg) znači da antena električki nije u redu. Vlaga je nešto što stalno gleda iza kuta i čeka da te iznenadi. Provjeri sve. Zahrđali spojevi, vlga u kabelu, loš spoj na uzemljenje. Čak i ako su spojevi dobri a imaš GP antenu ako radijali nisu pod dobrim kutem imat ćeš visoki SWR

[9A5TD]

dužine koaksa od labda pol puta cjelobrojni višekratnik (1 ili 1,5 ili 2 itd lambda) preslikavaju impedancu antene na kraj koaksijalca. Znači ako mjeriš impedancu onda ćeš na kraju kabela izmjeriti impedancu antene

Nemoj se uzdati u tu teoriju jer nikada neces znati kakvu antenu imas. Kada bi ta teorija drzala vodu onda profesionalna oprema ne bi imala Ant.Tunere montirane sto blize antenama. Jednostavnost i stednja su tjunere ubacili u HAM uredjaje sto je opet samo kompromis.

[9A5TD]

Ovo ne kužim. Ako je gubitak (insertion loss) -20 dB onda je to u biti dobitak jer minus i minus daju plus, zar ne?
Osim toga IL ne nastaje samo zbog reflektirane snage, zar ne?

Nemoj onu crticu shvatiti kao minus (- ), znas i sam da se radi samo omjeru 10Logx(PowFWD / PowREF)  i za Ham spirit je tolerancija velika.

[9A4QV]

Toplina udara, definitivno...
Dječaci se malo zaigrali... kakav I.L. (insertion loss)  Radi se o return loss RL!

I da dodam da RL ne može biti negativan ! To je nepoznavanje osnovne materije, S11 može biti recimo -10db ali RL je UVIJEK pozitivna vrijednost.
Konkretno, RL od 10dB je u praksi cca SWR 1:2 (malo vise, ali tu smo)

claro?
QV

[9A5TD]

Jeb.... stvarno me lupila toplina...mislim na RL a pisem IL....godine cine svoje...

Barem si primjetio a ja pisem i ne vidim ..mogu u politiku...jedno mislim, drugo pisem, jos samo da krenem raditi nesto trece i kompletan sam....

Princip kalkulacije je isti samo terminologija druga, nemoj sada barem ti zajeee... kada dobro znas o cemu se radi.

( sjeti se pogledati manual vezano za S11 i S21 može li to kako smo planirali ili nam fali jos jedan  T/R port na spravi? )

[9A4QV]

Na spravi ne fali ništa 
Evo jedno brzinsko mjerenje malog notch filtera za FM (95Mhz)
S11 i S21 istovremeno, markeri također prate oba kanala.
QV

[9A3IV]

u redu ljudi, u pravu ste. Ali idemo polako. Čovjek ima problema sa zbrajanjem i oduzimanjem a vi odmah na višu matematiku. Objasnite osnovne stvari, pa kad ih se shvati onda idemo dalje. Koji return loss? Ja imam doma SWR metar a analizatore ima 4qv. On više zna, bolje zna i mjeri više toga od mene. Ali od previše pomoći samo ispadneš zbunjen

[9A7PJT]

 Koja  besmislena  "rasprava"  oko  jedne obicne  , .  !  CB  !  antenne    !



                                                                                                                                          73 PJT

[9A4QV]

Pa kad pogledas cijeli niz postova onda to vise i nije besmislena rasprava.

U biti, ono sto bi trebala biti jednostavna instalacija CB antene pretvorilo se u problem koji je nastao zbog nepoznavanja osnovnih stvari i to je dovelo do interesa za srz problema, tj. povratak na teoriju i uzroke.

Trazi se pomoc kroz smisleno objasnjenje ovog problema i rjesavanje istog.

U biti, navedena CB antena zbog svojeg dizajna je rezonantna antena na jednoj frekvenciji i kao takva ima impedanciju u tocki napajanja od 50 ohma samo na jednoj frekvenciji. Da ne kompliciramo stvari sa harmonickim frekvencijama na kojoj antena moze raditi, impedancija u tocki napajanja antene pri frekvencijama razlicitim od rezonantne nece biti vise cistih 50 ohma nego ce ona imati i svoju induktivnu ili kapacitivnu komponentu.

Prilagodjenje impedancije antene na TX u praksi se izvodi sa antenskim kutijama. Istu stvar moguce je postici i sa proracunatim duzinama koaxialnog kabela.

U konkretnom slucaju, impedancija antene koja nije 50 ohma se transformira na drugu impedanciju koja se jos vise udaljava od idealnih 50 oma.

Kada bi se koristila duzina koaxialnog kabela koja umnozak polovicu valne duljine za navedenu frekvenciju onda bi se impedancija antene preslikala na drugi kraj coaxa. Dakle impedancija antene bila bi prisutna na prikljucnici koju spajamo na uredjaj. To nam omogucuje da recimo koristimo i 75 omski kabel za napajanje 50 omske antene iz 50 omskog prikljucka uredjaja.

Duzine drukcije od umnoska polovice valne duljine dovesti ce do transformacije impedancije antene. Extremne transformacije mogu se desiti ako se koriste duzine koaxialnog kabela koji imaju duzinu jednaku neparnom umnosku cetvrtine valjne duljine.

U praksi se preporucuje izbjegavanje tih nepranih umnozaka cetvrtine valjen duzine i koristenje umnozaka polovice valjne duljine.

Kod spajanja ove cb antene desila se transformacija impedancije i to u nezeljenom smjeru naspram prvog slucaja kada je korisnik "pogodio" duzinu koaxa i stvar je "pjevala".

Treba izmjeriti duljinu koaxa, pomnoziti sa faktorom skracenja i odabrati umnozak polovice valjne duljine.

QV

[9A3IV]

ja bi ipak pregledao sve spojeve. Ako je antena 50 oma, kabel 50 oma, uređaj 50 oma jedina transformacija koja se može desiti je 50 oma na 50 oma, bez obzira na pola, četvrt, umnoške, podjele, lambde itd. S obzirom da imaš visok SWR nešto nije 50 oma. Vjerojatno negdje fali mase.

[9A2JK]

Oko SWR-a, ja bih sve malo pojednostavio.

SWR je mjera prilagođenja impedancije u točki mjerenja.
Iz TX-a kabelom putuje val napona i struje (energije). Kada dođe do antene, antena preuzima tu energiju s namjerom da je izrači u elektromagnetskom valu.

Prijenos snage je maksimalan samo ako su impedancije jednake. Ako su impedancije kabela i antene jednake, antena preuzima svu energiju iz kabela. Jedan dio preuzete energije antena zrači, drugi dio se gubi u anteni i okolini.

Ako impedancije nisu jednake, dolazi do refleksije. Antena preuzima samo dio energije iz kabela, dok se drugi dio reflektira i po kabelu putuje natrag prema TX-u. Reflektirani val (napon) interferira sa valom koji putuje iz TX-a u antenu, a kao posljedica toga nastaje stojni val. Omjer maksimalne i minimalne vrijednosti stojnog vala je naš famozni SWR koji mjerimo sa SWR metrom i on ništa ne govori o količini energije koju je antena pretvorila u elektromagnetski val. Ako umjesto antene na drugi kraj kabela priključimo otpornik odgovarajuće vrijednosti, SWR će biti 1:1, a izračena energija nula!

Uzmimo primjer vertikalne antene na tlu, dakle štap visine 1/4 valne duljine sa određenim brojem radijala na zemlji . Sa npr. 4 radijala lako takvu antenu ''prilagodimo'' na impedanciju 50 oma – SWR 1:1. Na prvi pogled idealno, u stvarnosti katastrofa. Veliki dio snage TX-a pretvara se u toplinu (zagrijava tlo). Kako? Impedancija ovakve antene idealno bi trebala biti 36 oma (realni dio nula oma). Ako imamo SWR 1:1, znači je realni dio impedancije 14 oma i to je otpor zemlje na kojemu se troši veliki dio privedene energije.  Smanjivanjem otpora zemlje (dodavanjem radijala) smanjuje se realni otpor impedancije antene, impedancija antene se približava 36 oma, povećava se SWR, ali se i povećava učinkovitost antene!

SWR metar je koristan instrument i treba ga imati stalno spojenog, jer je to najjednostavniji i najbrži način nadzora ispravnosti antene. Hoću reći, ako znamo da nam je na toj frekvenciji SWR uvijek bio 1:2 i sve je dobro radilo mjesecima/godinama, prvi pokazatelj promjene SWR-a, u bilo kojem smjeru, znak je da se u antenskom sustavu nešto promijenilo i da odmah treba napraviti vizualni pregled antene.

Return Loss je drugi način izražavanja prilagođenja (ili ako hoćete SWR-a).
RL je omjer reflektirane snage naprama odlaznoj snazi, u decibelima.

RL = 10 log (Pref / Pin)

Pref  - snaga koja se reflektira uslijed neprilagođenja u točki napajanja antene
Pin  - snaga koju smo poslali u antenu

RL (return loss) pokazuje, u dB, koliko je reflektirana snaga manja od poslane snage iz TX-a. Budući da do refleksije dolazi zbog neprilagođenja, ako je reflektirana snaga manja, znači da je prilagođenje bolje (bolji SWR). Veći broj RL u dB, manji SWR.

Svaka antena je kompromis, posebno radioamaterska, jer impedancija antene ovisi i o okolini. Profesionalne antene nemaju problem s okolinom i prilagođene su za rad na jednoj frekvenciji. Okolina u koju radioamateri postavljaju svoje antene je takva kakva je, a raspon korištenih frekvencija je velik i svaka promjena frekvencije mijenja impedanciju ( i SWR). Umjesto pridavanja prevelike važnosti SWR-u, mislim da je bolje dobro promotriti prostor koji vam stoji na raspolaganju i u taj prostor smjestiti antenu tako da okolina ima što manji utjecaj (antenu staviti što više i što dalje od svega). Lako se može dogoditi da sama promjena položaja antene (u istom prostoru) značajno popravi karakteristike (i SWR!) antene.

73
Martin 9A2JK