IOCA sa Brijuna (IOTA EU-110)

[S52DK]

Hoj!

Zanima me, koje dokumente je potrebno imati za rad sa Brijuna, IOTA EU-110 (za svih 13 otoka)? Da li je dovoljna CEPT licencija ili je potrebno još šta?

Hvala za odgovore.

73 ES GL DE Robi, S52DK.

[9A3KB]

Pozdrav,

da ti odgovorim na pitanje:
1. Kozada - vjerujem da je pristup slobodan - uvjek je bio
2. Sv.Jerolim - mislim da treba kupiti kartu za kupanje??
3. Veliki Brijun - kupiš kartu za NP i radiš svuda osim zaštičenog područja kojeg čuva vojska
4. Mali Brijun, Sv.Marko, Gaz, Obljak, Supin, Supinić, Grunj, Madona, Vrsar - trebaš dozvolu NP
5. Vanga (Krasnica) i Galija - trebaš dozvolu ureda predsjednika RH

73, Boro

[9A6AA]

...
3. Veliki Brijun - kupiš kartu za NP i radiš svuda osim zaštičenog područja kojeg čuva vojska
...

E, kako sad znati koje je to područje?

9A6AA

[9A3KB]

Pozdrav prijatelju,

koliko se ja sjećam područje sa ograničenim pristupom je ograđeno žičanom ogradom a na mjestima ulaza je bila vojna straža. Uvjeren sam da je i sada tako.

Ipak, preporučam da se sa Velog Brijuna radi negdje u blizini pristaništa ili u blizini uređenih turističkih staza.

73,
Boro

[9A2QP]

Pozdrav svima jel netko zna iz Limskog zaljeva potrebna kakova dozvola i od koga

[9A7PPD]

Pozdrav! Za Limski kanal nije potrebno, može se s autom doći do samog mora, tj u područje.

[9A3KB]

Baš čitam iskustva LX1NO u drugom postu.
Upravo potvrđuje što sam rekao da je najbolje raditi u blizini lučice i staza za turiste. Nastamba za slona je na drugoj strani u blizini rezidencionalnog dijela otoka.
Ipak je to malo "drugačiji" nacionalni park a posebno kada su prisutni "visoki gosti".

Žao mi je što je naš kolega imao takve probleme ali čini mi se da je dosta amatera radilo sa otoka bez problema. Deane, 9a5cy, nisi li ti radio sa V.Brijuna? Iskustva?

73,
Boro

[9A5CY]

Jesam, one godine ('04) kada si me posjetio u kampu u Fažani.

Na Brijune sam išao javnim prijevozom iz Fažane, a kad me već pitaš za iskustva oko aktivacije..... 

Znamo da na Brijunima ima golf igralište. Znamo isto tako da tamo idu bogati ljudi. E pa, obukao sam se malo fensi-šmensi, uzeo neki malo bolji, moderniji duguljasti ruksak (od XYL, naravno) i u njega utovario svu opremu (RIG, 18Ah bat, žice, log, kamera) i naravno - fiber-štap koji viri iz ruksaka, a koji sam umaskirao sa nekom navlakom da izgleda kao da nosim štapove za golf    . Onako, sav sebi važan, prošetao sam se po otoku kao neki golfer (a bogatune nitko ne dira, samo neka ostave dobru paru na otoku, zar ne...hi) nekih 500-ak metara od pristaništa i zamakao u prvi šumarak, dalje od staza za turiste i meni neželjenih čuvara otoka te tako odradio 109 veza u mojih 37 minuta  aktivnosti sa otoka. Poslije sam otišao u obližnji hotel i zamolio recepcionare da mi pričuvaju opremu (nisam rekao golf opremu, sami su ''zaključili...hi) dok sa obitelji vlakićem obiđem znamenitosti otoka.  E sad mi oprostite ako nisam tražio dozvolu, ali meni tada to nije padalo na pamet.

Pozz, 5cy

[9A3KB]

Eto, to je to. Tko umije njemu dvije.
Hvala na odgovoru Deane.

73,
Boro

[S52DK]

Hoj!

Hvala svima na odgovorima. Bolje je prije dobiti sve potrebne informacije, da ne dođe do nekih ćudnih situacija.

73 ES GL DE Robi, S52DK.

[9A6AA]

Eto, to je to. Tko umije njemu dvije.
Hvala na odgovoru Deane.

73,
Boro

Ne bih se složio s tobom Boki...

Pa jel' moguće da se moramo kriti u svojoj zemlji da bi radili radiopostajom?

Zbog čega su Brijuni zanimljivi radioamaterima?
Između ostaloga zbog IOTA, IOCA i 9AFF programa.

Zar to nije dovoljan razlog da se netko u HRS-u zapita kako pomoći našim (i inozemnim) operatorima u ostvarenju njihovih potreba? Zar je tako teško stupiti u kontakt s odgovornima u NP Brijuni, upoznati ih s našim radom, te "zauvijek" riješiti ovakve probleme? I ne samo s NP Brijuni.

Umjesto da promoviramo naš rad i mogućnosti - mi se moramo kriti...

Inače, LX1NO je na Brijune išao zbog aktiviranja reference EU-110. A potom i na Lošinj, zbog EU-136.

9A6AA

[9A2JK]

...
Zar to nije dovoljan razlog da se netko u HRS-u zapita kako pomoći našim (i inozemnim) operatorima u ostvarenju njihovih potreba? Zar je tako teško stupiti u kontakt s odgovornima u NP Brijuni, upoznati ih s našim radom, te "zauvijek" riješiti ovakve probleme? I ne samo s NP Brijuni.
...

Načelno, ideja nije loša, ali njena realizacija nije baš tako jednostavna.
Najlakše je reći da netko drugi umjesto mene nešto napravi.

No dobro, kako to realizirati?
Ako pošalješ duži tekst o radioamaterima, to neće nitko čitati!
Ako pošalješ kratko, to neće razumjeti!
Ako odeš tamo ''napasti će te'' jer, eto, ''uzimaš dnevnice''!

73
Martin 9A2JK

[9A3KB]

Emire, načelno stoji to što kažeš. Samo načelno.
Vjerojatno je točno da nitko iz HRS-a nije upoznao osoblje NP ili bilo koje druge aktivatorima interesantne lokacije sa našim aktivnostima ali i da jest opet bi se svatko od nas trebao najaviti barem po dolasku i sa nekim od čuvara dogovoriti odakle bi mogao raditi a da nikome ne smeta. Ja bih se dobro raspitao osobito kada bih išao u neku stranu zemlju. Evo ti primjer Robija, S52DK.

Da li je LX1NO ikoga nešto pitao? Da je to učinio, lijepo bi ga savjetovali da radi u blizini hotela i nitko mu nebi smetao. Ovako, on je našao hladovinu uz plažu ispod vile predsjednika republike. Što misliš, da li je vila bila prazna? Plaža pusta? 33 stupnja u hladu!
 
Prošao je kako je prošao. Siguran sam da bi i u LX isto tako prošao. Sigurno da ne pored plaže jer ih nemaju. 

73,
Boro 

[9a6c]

Mene opet zanima da li su se pokretači ovih programa u bilo kojem smislu obratili HRS-u za pomoć ili očekuju da se HRS javi njima? Ako jesu - kako je završilo, ako nisu - zašto nisu?
Nekako ne vjerujem da bi Savez odbio suradnju, ali sve je moguće.

A s druge strane, bez obzira na CEPT i putovnicu, domaćin ima prvu i zadnju riječ i posve je logično da svaka od tih lokacija ima neki svoj kućni red i pravila koja postoje iz opet nekih posve razumljivih razloga.

Neznanje još uvijek nikog ne opravdava...

GG

[9A4QV]

Mada se ovaj moj post može staviti i pod onaj sa LX1NO iskustvom, odlučio sam ga staviti ovdje za sve one koji imaju ideju organizirati rad sa Brijuna da moraju obratiti pažnju i na slijedeće.
Kako bi olakšali kopanje po narodnim novinama svima van Hrvatske, C/p cijele uredbe, za ovu temu je posebno bitan članak 11.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 29. stavka 1. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000 i 117/2001), a u svezi s člankom 27. stavkom 2. Zakona o sigurnosnim službama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 32/2002 i 38/2002), člankom 12. stavkom 2. točkom 3. i člankom 14. stavkom 1. točkom 5. Zakona o policiji (»Narodne novine«, broj 129/2000), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. svibnja 2003. godine donijela

UREDBU
o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora



I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom utvrđuje se:

- način primjene i provođenja mjera protuobavještajne zaštite određenih osoba (u daljnjem tekstu: štićene osobe), štićenih objekata i prostora, koje provode ili organiziraju njihovo provođenje sigurnosne službe,

- mjere, oblici i način osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora koje štiti policija,

- štićene osobe, štićeni objekti i prostori

- međusobne obveze i suradnja sigurnosnih službi i policije s nadležnim stručnim službama u tijelima državne vlasti Republike Hrvatske kao i s organizatorima određenih javnih događanja.

Članak 2.

Sigurnosne službe provode mjere protuobavještajne zaštite u svrhu pravodobnog prikupljanja podataka o mogućoj ugrozi sigurnosti štićenih osoba, objekata i prostora od djelatnosti stranih obavještajnih službi, terorističke ili druge slične djelatnosti.

Podaci prikupljeni mjerama protuobavještajne zaštite obvezujući su pri izradi plana osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora.

Plan osiguranja donosi nadležna ustrojstvena jedinica Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Policija).

Plan osiguranja za vrijeme boravka štićenih osoba u prostorima i objektima Ministarstva obrane i Oružanih snaga donosi nadležna ustrojstvena jedinica Glavnog stožera oružanih snaga.

Plan osiguranja za vrijeme boravka štićenih osoba u prostorima i objektima Hravtskog sabora donosi nadležna stručna služba Hrvatskog sabora.

Plan osiguranja diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske donosi nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Plan iz stavka 3., 4., 5. i 6. ovog članka dostavlja se nadležnoj sigurnosnoj službi.

Članak 3.

U svrhu izvršenja poslova iz članka 2. ove Uredbe sigurnosne službe i policija ostvaruju neposrednu suradnju sa stručnim službama u tijelima državne vlasti nadležnim za sigurnost i obavljanje protokolarnih poslova štićenih osoba i štićenih objekata i prostora kao i s organizatorima određenih javnih događanja.

Tijela državne vlasti i organizatori određenih javnih događanja iz stavka 1. ovog članka odredit će odgovornu osobu za kontakt sa sigurnosnim službama i policijom.

Članak 4.

U okviru protuobavještajne zaštite sigurnosne službe:

- izrađuju sigurnosne prosudbe moguće ugroženosti štićenih osoba, objekata i prostora;

- obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba koje imaju pristup štićenim osobama, objektima i prostorima;

- primjenjuju mjere protuprislušne zaštite za štićene objekte i prostore;

- nadziru organizaciju i provođenje informacijske sigurnosti u štićenim objektima i prostorima;

- obavljaju nadzor građevinsko-tehničkih radova, tehničke dokumentacije objekata, instalacija, telekomunikacijske i informatičke opreme u okviru svoje nadležnosti;

- obavljaju sigurnosno provjeravanje osoba zaposlenih na poslovima fizičke i tehničke zaštite, tehničkog i informatičkog održavanja;

- obavljaju sigurnosno provjeravanje pravnih osoba i fizičkih osoba koje sudjeluju u izvođenju radova u štićenim objektima i prostorima, a koji utječu na sigurnosne mjere te

- sudjeluju u planiranju, provođenju i nadzoru tehničkih i fizičkih mjera sigurnosti, sukladno članku 2. ove Uredbe.

Članak 5.

U okviru osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora policija provodi:

- mjere neposrednog tjelesnog osiguranja;

- mjere motorizirane pratnje;

- unutarnje i vanjsko osiguranje objekata i prostora;

- mjere osiguranja trase kretanja;

- operativne i fizičke mjere u prometu;

- protueksplozijski pregled;

- zdravstveno-higijensko-tehničke mjere, a prema potrebi i druge mjere iz svoje nadležnosti.

Iznimno mjere iz stavka 1. ovog članka provode druge ustrojstvene jedinice odnosno nadležne stručne službe u tijelima državne vlasti (MORH – počasno zaštitna bojna, Hrvatski sabor – saborska straža, ratno zrakoplovstvo) kada je to određeno posebnim propisima.

Za vrijeme boravka štićene osobe u prostorima i objektima Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske mjere iz stavka 1. ovog članka provodi nadležna ustrojstvena jedinica Glavnog stožera oružanih snaga u suradnji s policijom.

II. ŠTIĆENE OSOBE

Članak 6.

Štićene osobe dijele se u kategorije, ovisno o značaju dužnosti koju štićena osoba obavlja.

Članak 7.

Štićene osobe I. kategorije su:

- Predsjednik Republike Hrvatske;

- Predsjednik Hrvatskog sabora;

- Predsjednik Vlade Republike Hrvatske;

- Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske;

- Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Štićenim osobama I. kategorije smatraju se i članovi najuže obitelji štićenih osoba iz stavka 1. ovog članka, ukoliko se za njihovo štićenje ukaže potreba, temeljem sigurnosne prosudbe nadležne sigurnosne službe, o čemu odluku donosi Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi.

Štićene osobe I. kategorije su i:

- predsjednici ili poglavari stranih država ili vlada;

- predsjednici parlamenata stranih država;

- predsjednici vlada stranih država,

za vrijeme kada se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske.

Članak 8.

Štićene osobe II. kategorije su:

- kandidati za izbor Predsjednika Republike Hrvatske, od objave liste kandidata do izbora Predsjednika Republike.

Štićene osobe II. kategorije su i:

- ministri vanjskih poslova stranih država;

- vodeće osobe međunarodnih organizacija i institucija,

za vrijeme kada se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske.

Članak 9.

Mjere protuobavještajne zaštite štićenih osoba, objekta i prostora na teritoriju Republike Hrvatske provodi Protuobavještajna agencija, u inozemstvu Obavještajna agencija.

Mjere protuobavještajne zaštite objekta i prostora Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske provodi Vojna sigurnosna agencija kao i štićenih osoba u vrijeme dok borave u navedenim objektima i prostorima.

Članak 10.

Službe nadležne za obavljanje protokolarnih poslova štićenih osoba dužne su sigurnosnim službama i policiji pravodobno dostaviti podatke o putovanjima i programu aktivnosti štićene osobe.

Iznimno u slučajevima navedenim u članku 5 službe nadležne za protokolarne poslove dužne su potrebne podatke dostaviti i drugim ustrojstvenim jedinicama odnosno stručnim službama tijela državne vlasti.

III. ŠTIĆENI OBJEKTI I PROSTORI

Članak 11.

Štićeni objekti i prostori su:

- radni prostori i objekti Ureda Predsjednika Republike Hrvatske;

- radni prostori i objekti Hrvatskog sabora;

- radni prostori i objekti Vlade Republike Hrvatske;

- mjesta stanovanja, boravka, posjete i smještaja štićenih osoba;

- reprezentativni prostori i objekti i to: objekti u Zagrebu, Visoka ulica br. 15 i 22; dvorac »Tuškanac«, Tuškanac 36; objekti na otočju Brijuni: vila »Brijunka«, »Bijela« i »Jadranka«; otok Vanga (Krasnica), otok Galija i Kaštel; »Vila Lapad« u Dubrovniku; »Vila Kovač« na Hvaru te

- prostori diplomatske misije i konzularnih ureda Republike Hrvatske.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Protuobavještajna zaštita i osiguranje može se provoditi i za osobe, objekte i prostore koji se ne smatraju štićenima u smislu ove Uredbe, na temelju pisane odluke Vlade Republike Hrvatske.

Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se na temelju relevantne sigurnosne prosudbe nadležne sigurnosne službe.

Članak 13.

Štićene osobe mogu podnijeti pisani zahtjev o odricanju prava na mjere zaštite i osiguranja, o čemu odlučuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 14.

Mjere protuobavještajne zaštite i osiguranja se za štićene osobe I. kategorije provode još najmanje 6 mjeseci po prestanku obnašanja dužnosti.

Odluku o prestanku provođenja mjera iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 15.

Ravnatelji sigurnosnih službi donose propis kojim se uređuje način i postupak provedbe mjera protuobavještajne zaštite štićenih osoba, objekata i prostora.

Ministar unutarnjih poslova donosi propis kojim se utvrđuju vrste mjera i radnji za provedbu osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata, prostora koje štiti policija.

Ministar obrane donosi propis kojim se utvrđuju vrste, mjere i radnje za provedbu osiguranja i zaštitu štićenih osoba u prostorima i objektima Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH.

Propise iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ravnatelji sigurnosnih službi, ministar unutarnjih poslova i ministar obrane dužni su donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 16.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. lipnja 2003. godine.

Klasa: 200-01/03-01/04
Urbroj: 5030109-03-15
Zagreb, 15. svibnja 2003.

Predsjednik
Ivica Račan, v. r.