• Welcome to Hrvatski Radioamaterski Savez.
Main Menu

Lošinj

Autor 9A7YY, 02. Kolovoz 2007, 22:09:26

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

9A2D

E sad ga ti malo zaj....., ja sam ozbiljno mislio, a to ću i učiniti.

73 de 9a2d

9A7WA



    Pa i ja sam mislio ozbiljno, kod nas je sve moguće, u to
    sam se uvjerio preko nekoliko puta, pa što ne bi bilo i
    ovo.


                                 73   de   9A7WA

9A2D

Je li Mirko, da ja sada sjednem u auto, ponesem demižonku, pa da te sredim?

73 de 9a2d

9A2JG

Zajedno sa RA1QKI/1 na 14.180 5-10 up, EU-160...
73, Koki 9A2JG
51 godinu u Narodnoj tehnici Hrvatske

9A6AA

Citat: 9a2d  u 06. Kolovoz 2007, 11:07:54
Emira ću ja osobno i moj klub (nadam se i moja ZTK i ZTK moje županije) predložiti za godišnju nagradu HZTK. Smatram da je to svojim trudom na promicanju našeg rada i turizma više nego zaslužio. Očekujem i potporu ovoga prijedloga, kako ovdje, tako i na razini HRS-a.

73 de 9a2d


S obzirom da iduće godine obilježavam 40 godina radioamaterske aktivnosti, možda prijedlog i prođe  ;). Bila bi mi to prva (a vjerojatno i zadnja) nagrada.
(Ma, dobro..., neću praviti ražanj - a zec je još u šumi...)
No, bez obzira na rezultat te ideje, dugujem ti (barem) pivo na Jarunu (ako ćeš doći).

73

9A6AA
"DX never sleeps..."

9A2D

Nećemo te baš previše nahvaliti, ali budi siguran da ću ovo i učiniti.

73 de 9a2d

9A2KL

Kefa, imas moj glas u svakom pogledu. Zasluzio je...i to vec odavno. Ali ocito nema dobru potporu.
73's de Leon 9A9L

9A7YY

Citat: 9a2d  u 06. Kolovoz 2007, 15:40:46
Nećemo te baš previše nahvaliti,

Nećemo Kefa, da se ne pokvari (u povjerenju, samo tebi... zaslužio je)

Citat: 9a2kl  u 06. Kolovoz 2007, 15:40:46
Ali ocito nema dobru potporu.
Ima Leone, čak ću mu i ja dati potporu. Zar već to nije dovoljno?

Citat: 9a6aa  u 06. Kolovoz 2007, 15:40:46
Bila bi mi to prva (a vjerojatno i zadnja) nagrada.

Ne bi, ako dobiješ ovu, dobiti ćeš i moju osobnu, u obliku mog avatara. Časna riječ.

9A6AA

Ma, već su me trojica pitala da li će demijona biti puna ili prazna...

***

Moj me skiper Riči (zna ga cijeli Veli Lošinj), zove da idemo sutra do hridi Kurjak i otočića Šip, sjeverno od Oliba. S postajom, ofkos. Mora da je kakav Čeh opet tamo doplutao...

73

9A6AA
Veli Lošinj, otok Lošinj
"DX never sleeps..."

9A8A

#24

S obzirom da iduće godine obilježavam 40 godina radioamaterske aktivnosti,

Auuu što si star...hehe

I ja podržavam Kefin prijedolg !


73's Mark

9A2D

Deda, pa vi ste živi?

73 de 9a2d

9A7YY

Citat: 9A6AA  u 07. Kolovoz 2007, 00:34:07
Ma, već su me trojica pitala da li će demijona biti puna ili prazna...

Pa zar ti ja sličim na nekog tko premeće praznu ambalažu?

Ful ofkors, plavca, mejd baj majself .  ;)

9A2JG

Moj Branko, taman da ti povirujem, kad ono stiže promidžbeni materijal za Čehe u izdanju Hrvatske turističke zajednice :
Počet ostrovu, hrebenu a utesu : 1185 .
Čekajmo otočiće i grebeni oko Oliba!
73, Koki 9A2JG
51 godinu u Narodnoj tehnici Hrvatske

9A8A

Citat: 9a2d  u 07. Kolovoz 2007, 08:11:52
Deda, pa vi ste živi?

73 de 9a2d

Živ i još malo zdrav..hi.. Po cijele dane sam na krovu ali ne zbog antena nego prekrivam krov jer se jesen bliži...a u trenucima odmora dodjem vidjeti novosti ovdje..hi..
Pozdrav svima !

73's Mark

9A7YY

#29
Citat: 9A2JG  u 07. Kolovoz 2007, 14:42:22
Moj Branko, taman da ti povirujem, kad ono stiže promidžbeni materijal za Čehe u izdanju Hrvatske turističke zajednice :
Počet ostrovu, hrebenu a utesu : 1185 .
Čekajmo otočiće i grebeni oko Oliba!
73, Koki 9A2JG

Koki nemoj me hebat.  :)

Pusti ti Čehe, Slovake, Mađare i ostale K und K. Oni su sve i zahebali. Evo ti pa čitaj, što kažu ljudi pametni skoro kao ti i ja.

HRVATSKA OBALA JEDINSTVENA S 1246 OTOČNIH POVRŠINA

ZAGREB, 20. ožujka 2005. (Hina) - Hrvatska, poznata u svijetu kao zemlja s tisuću otoka, ima točno 1246 kopnenih površina okruženih morem, od kojih 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena. #L#

To su rezultati istraživanja objavljeni u novom broju časopisa "Geoadria" Hrvatskoga geografskog društva u Zadru i Geografskog odsjeka zadarskoga Sveučilišta, koje potpisuju Tea Duplančić-Leder i Mendi Čala iz splitskoga Hrvatskoga hidrografskog instituta te Tin Ujević iz Infokarte u Splitu.

Otoke su razvrstali na temelju preporuke Međunarodne hidrografske organizacije (IHO), a podatci dobiveni digitaliziranjem topografskih karata mjerila 1:25.000 do sada su najprecizniji. Po tim rezultatima najveći je hrvatski otok Cres s površinom od 405,7 četvornih kilometara, premda je referentna literatura do sada navodila da je to Krk, koji je sada drugi s 405,2 četvornih kilometara.

Podatak da je Cres najveći hrvatski otok prvi je put objavio 1994. Ivan Krivičić iz Geodetskog zavoda u Rijeci.

Ukupna površina otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora je 3259 četvornih kilometara, a ukupna duljina obalne crte svih otočnih površina je 4398 km.

Kartograf zagrebačkoga Geodetskog fakulteta Nedjeljko Frančula ocjenjuje rezultate najtočnijim do sada.

Što je karta krupnijeg mjerila podatci obalne crte su točniji, ali nikad ne mogu biti posve realni, napominje on. Ti nedostatci ne utječu toliko na površine, ali jako utječu na dužinu obalne crte, osobito gdje ima dosta uvala i rtova, objašnjava Frančula.

Istočna obala Jadranskog mora po razvedenosti jedinstveno je područje na Sredozemlju, a možda i na svijetu, ističu autori i napominju da ta obala, po konvenciji o pravu mora Ujedinjenih naroda pripada takozvanim arhipelaškim morima.

Rad je početak sustavne analize cjelokupna hrvatskog otočnog područja, koji će potaknuti znanstvenike na daljnji rad i studije na tom području, napominju autori teksta.

Po primijenjenoj definiciji otok je dio kopna okružen morem površine veće od jednog četvornog kilometra, otočić kopno od 0,01 do jednog, a površina hridi i grebena manja je od 0,01 četvornog kilometra.

Ovisno o definiciji i mjerenjima do sada je na istočnom dijelu jadranske obale literatura navodila različite podatke. Rezultati iz 1911. govore o 1121 objektu, od toga 71 otoku, 641 otočiću te 409 hridi i grebena. Rad iz 1952. govori o 1040 jedinica, od toga 69 otoka, 558 otočića i 413 hridi i grebena. Rezultati iz 1955. govore o 1185 objekata na hrvatskom dijelu obale, od toga 66 naseljenih otoka, 652 nenaseljena otoka, 389 hridi i 78 grebena.

Istodobno na crnogorskom dijelu Jadrana navodi se kako nema nijednog naseljena otoka, ali ima sedam otoka, 37 hridi i četri grebena.

Podatci iz 1987. na istočnoj jadranskoj obali govore o 1151 jedinici, od toga 60 otoka, 653 otočića te 438 hridi i grebena. Izvješće za hrvatski dio obale iz 1997. govori o 1185 objekata, od toga 718 otoka, 389 hridi (iznad površine mora) i 78 grebena (ispod površine mora).

(Hina)


SF - SN ("i tebi sinko")