Lošinj

[9A7YY]

Pitanje je upućeno IOCA manageru, ali i svima ostalima dobronamjernima.

Interesira me da li IOCA u svojim pravilima tretira Lošinj kao jedan ili dva otoka. Naime Mali i Veli Lošinj su sada povezani umjetno napravljenom prevlakom ali su u biti to dva otoka.
Unaprijed hvala na odgovoru.

[9A7YY]

Ako čovjek pristojno pita, red je pristojno i odgovoriti.
Ja se nadao odgovoru, a ono u 48 sati ništa.
Da li zbog neznanja ili nebrige? Ne znam.
Ako je zbog neznanja iznenađen sam, nije sramota ne znati.
Ako je zbog nebrige, e onda je to sramota.

Članovi IOCA komiteta, pitanje sada postavljam vama.
Znate li možda vi? Ako ne znate, recite. Nije propast svijeta.

[9A6AA]

Ma, promakao mi je tvoj prvi post...

Nije sramota ne znati, pa zato podučavam one koji će se tu prepoznati:

Ne postoje otoci Veli i Mali Lošinj.
Postoje samo naselja Veli i Mali Lošinj, međusobno udaljena cca 3 km.

Točno je da je otok umjetno prokopan, gdje je najtanji, tj.,  kod mjesta Privlaka, kako bi se manjim plovilima omogućio prolaz, dvaputa dnevno, kod (p)okretnog mosta. Kažu da su nekada otoci Cres i Lošinj, činili jednu cjelinu, te da su (vjerojatno u rimsko doba), razdvojeni prokopavanjem kanala kod Osora.

Inače, admistrativno, gradu Malom Lošinju pripada južni dio otoka Cresa (!), otok Lošinj, te otoci Unije, Ilovik, Susak, Srakane Male, Srakane Vele te nekoliko nenaseljenih otočića.

Dakle, otok Lošinj (od uvale Mrtvaške do Osora, cca 30 km), je jedan otok s IOCA brojem CI-058.

Emir, 9A6AA
IOCA menadžer

[9A7YY]

Hvala ti Emire na odgovoru.
Samo sam to tražio budući da si ti na Lošinju skoro kao doma.

Malo razmišljam naglas:
Ako su Cres i Lošinj bili jedan otok pa onda prokopavanjem kanala postali dva otoka, zar se to nebi moglo primijeniti i na
Lošinj?
Prema preporuci Međunarodne hidrografske organizacije (IHO, 1994.)definicija otoka je "otok je  tlo potpuno okruženo vodom"
Samo razmišljam, ne želim polemizirati.

[9A6AA]

Očekivao sam takvo pitanje, jer se i ono meni (dok sam pisao gornji post) samo od sebe nametnulo.

Kao temeljni zemljovid koji vrijedi za IOCA program, usvojili smo onaj u izdanju Državnoga hidrografskog instituta Republike Hrvatske (Nautical Charts by State Hydrographic Institute of the Republic of Croatia, Graphic representation of plans – ADRIATIC SEA – Eastern coast), odnosno male karte I i II dio, koje se odnose na istočnu obalu Jadranskoga mora, 1:100000 (http://www.hhi.hr/katalog_en/k_obal.htm), gdje je otok Lošinj predstavljen kao jedna cjelina (http://www.hhi.hr/karte_publ/mk1/mk08.html). Tako se vodi u svim službenim dokumentima Republike Hrvatske.

Pojavljivanje pojma "otok Mali Lošinj" pripisujem neupućenosti pojedinaca. Naime, njima je otok Mali Lošinj sinonim za mjesto Mali Lošinj. Slovenci i Česi prednjače u tome.

I baš kada sam pomislio, gle čuda: nema nigdje pojma "otok Veli Lošinj", na web stranici Hrvatske turističke zajednice, pronađoh i taj izum:
http://www.croatia.hr/Hrvatski/TurizamPlus/Aktivnost.aspx?idActivity=9&idOrder=11, a odnosi se opet na onaj dio otoka gdje se nalaze naselja Veli i Mali Lošinj (!).

Baš čekam njihovo objašnjenje.

73

Emir, 9A6AA
IOCA menadžer

[9A7YY]

Nisam mislio polemizirati niti mi je to i sada namjera.
Nazovimo to "prijateljskim uzvraćanjem vatre" HI.
S obzirom da se diploma IOCA oslanja na pomorske karte HHI-ja onda su stvari potpuno jasne i nema dileme.

Ja se u svom proučavanju "tematike" jadranskih otoka oslanjam na sasvim druge, kompleksnije karte. Pomorske karte su dosta površne što se tiče toponimije i "ravnopravnosti" među otocima, pa npr. neki otok zavidne veličine uopće nije imenovan dok je neki drugi neusporedivo manji regularno imenovan.
Primjer otočić Kamenjak kod Korčule i hrid Škrpinjak.
Višegodišnjim proučavanjem karata, literature i "živog jezika" došao sam do sasvim oprečnih podataka od onih koji su se do sada navodili u stručnoj pa i u onoj manje stručnoj literaturi.

Osporavam, i to argumentirano i onu opće poznatu brojku da hrvatski dio Jadranskog mora ima ukupno 1185 otoka, otočića, hridi i grebena. Potvrdu tih mojih istraživanja dali su mi i radovi nekoliko eminentnih hrvatskih stručnjaka koji su se bavili "ispravljanjem krive Drine" tj. prebrojavanjem otoka u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Kao npr. Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala i drugi.

Za znatiželjne ima ih 1246.

Ma imao bih ja puno toga za reći o hrvatskim otocima, ali nije ovdje mjesto za takvu diskusiju.

NHF

[9A6AA]

Moguće je da podaci koje nam podastire HHI nisu točni, no, moramo se nečega držati.
U nadi da ću ispraviti možebitnu pogrešku, glede imena jednog od naših otoka, nedavno sam im poslao sljedeći upit:

From: Emir, 9A6AA
To: office@hhi.hr
Cc: branko.petricevic@hhi.hr
Sent: Monday, June 18, 2007 12:01 AM
Subject: Vrtljaca ili Vrkljaca
Poštovani,
U svim dostupnim studijima o moru i otocima, otok (hrid) smješten na lokaciji 43° 39,52N & 15° 49,91E naziva se Vrtljača. Jedino na vašim kartama naveden je kao Vrkljača (MK-15)
Što je točno?
Unaprijed zahvaljujem.
E. M. 9A6AA
Zagreb

Ubrzo mi proslijeđuju odgovor načelnika kartografskog odsjeka gosp. Peje Bročića:

From: Pejo Brocic
To: Office - Hrvatski hidrografski institut
Sent: Monday, June 18, 2007 10:40 AM
Subject: Re: Vrtljača ili Vrkljača
Evo,
nakon uvida u naše Toponime, kojih se za sada moramo držati, naziv je Vrkljača.
Pejo

Uporni su.
Razlog više da ovjerujem u brojku 1245.

73

9A6AA

[9A7YY]

Moguće je da podaci koje nam podastire HHI nisu točni,

Podatci kojima raspolaže HHI se temelje na podatcima KuK (austrougarske) kartografije.
U više navrata sam bio u kartografskom odjelu HHI i razgovarao sa gospodinom Bročićem  i njegovim suradnicima i uvijek se sve svodilo na to da su to nautičke karte i da neki detalji nisu uopće važni za sigurnost plovidbe. Te iz tog razloga smatraju da nisu potrebne nikakve promjene.

no, moramo se nečega držati.

Ne bih se "štel mešat", ali smatram da ne bi trebali više lutati s pravilima. Ne bi trebali slijediti IOTA pravila već prilagoditi  pravila na način kako to već imaju Talijani, Španjolci, Nijemci i ostali, ne oslanjajući se na pomorske karte. No to ipak nije moj posao, samo iznosim svoje mišljenje, jer smatram da naših1246 komada to zaslužuje.
Istočna obala Jadranskog mora je jedna od najrazvedenijih obala na svijetu i pripada takozvanom tipu arhipelagskih obala. itd... itd..

Over, over 

[9A2D]

Branko, jel sad tih otoka na kraju, po tvom,  ima 1245 ili 1246? Osobno sam još prije 25 godina pročitao i studiju i povijest o Mamula isl. (4O land) ali ne vjerujem da si za tih par sati i njega uvrstio na listu (HI).
Miislim da je najbolje  Emiru prepustiti odluke u vezi otoka, nije baš svaki greben toliko važan (još nismo kao BS7H).

73 de 9a2d

[9A2JG]

Vlado, taj jedan je vjerovatno Barbarinac, između Vranjica i Sv. Kaje, u kaštelanskom zaljevu, gdje može kampirati bataljun vojske, a nije na listi.
Slažem se da ima puno nebuloza, ali je razumno i razložno da jedan organ bude meritoran.
I jedna mala dopuna, osim KuK monarhije koja je dala osnove kartografije koju i dan danas koristimo, ne smijemo zaboraviti Napoleona, maršala Marmonta i njihove inžinjere koji su stvarno utrli put austrougarskim stručnjacima. Kao dobar primjer navodim da upravo trasa sadašnje autoceste ide pravcem koji su oni trasirali, svi svjetionici, itd...
73, Koki 9A2JG

[9A2D]

Ma Koki, pa jel tebi jasno da se ovi iz HHI ne usude ni prdnuti bez dozvole odozgo. Fuj.

73 de 9a2d

[9A2JG]

Slažem se. Najbolji primjer za to je otočić Beli (Veli). Valjda se trebaju promijeniti još dva sustava vlasti da sve dođe na svoje. Nemamo pojma koliko je Ivo Andrić bio u pravu...

73, Koki 9A2JG

P.S. A ništa ne pišete radiste li UA1QV/1 EU-160, zadnji "rare" u EU? Eno vam cipa na 14262!

[9A7YY]

Branko, jel sad tih otoka na kraju, po tvom,  ima 1245 ili 1246?

1246 lapsus calami.

Miislim da je najbolje  Emiru prepustiti odluke u vezi otoka, nije baš svaki greben toliko važan (još nismo kao BS7H).

Kefa kod nas se kaže da magarac i čovjek uvijek znaju više nego sam čovjek.

A Emira moram malo pogurati, da se ne ulijeni HI.

[9A2D]

Emira ću ja osobno i moj klub (nadam se i moja ZTK i ZTK moje županije) predložiti za godišnju nagradu HZTK. Smatram da je to svojim trudom na promicanju našeg rada i turizma više nego zaslužio. Očekujem i potporu ovoga prijedloga, kako ovdje, tako i na razini HRS-a.

73 de 9a2d

[9A7WA]

   Ma koja godišnja nagrada HZTK-e, to je malo, treba ga
   predložiti za ministra turizma i kako većono dalje ide,
   dugačko je, ne znam cijeli naziv, možda onda ne bi bilo
   ni zrakarine a i dozvole bi bile jednostavnije.


                                      73   de   9A7WA