Prepravka ATX napajanja

[9A3FP]

Modifikacija ATX napajanja

        Na početku, prije samog opisa prepravki ATX i sličnih svičerskih napajača želim posebno istaknuti da se u ove prepravke ne upuštaju amateri koji nemaju solidno znanje iz oblasti elektronike. Princip rada svičerskih napajanja bitno se razlikuje od "običnih" stabiliziranih ispravljača koje mnogi grade i za koje nije potrebno naročito poznavanje elektronike. Iz tog razloga i još više, obzirom da se radi o prepravkama, ove zahvate preporučujem isključivo onima koji su gradili ili servisirali svičere.

        Ovdje je opisana prepravka 300W ATX kompjuterskog napajanja i služi samo kao ideja za prepravke drugih kompjuterskih napajača. Prepravljeni napajač služi za napajanje 100W-ne radio stanice FT 857D naponom 13,5V i strujom do 20A. Za one koji se budu upustili u slične prepravke napomena da ne preuzimam odgovornost za eventualni neuspjeh, uništenje priključenog uređaja ili druge negativne posljedice!

        Dakle, nakon uvodnih upozorenja, prelazimo na konkretne prepravke standardnog ATX napajanja koje ima +12V, +5V, +3,3V, -12V i -5V. Oni koji se bave digitalnom elektronikom i  kompjuterima znaju da je za rad digitalije potreban dobro stabiliziran napon +5V ( 4,75V ÷ 5,25V ). Zbog toga se u PC napajanju +5V uzima kao referenca koja mora biti u zadanim granicama od +/- 5% dok ostali naponi variraju ovisno o opterećenju. Zbog toga što napon 12V varira ovisno o opterećenju, ne može se koristiti bez preprake napajača.

        Obzirom da nisam imao odgovarajući stabilizirani ispravljač za radio stanicu, a imao sam nekoliko starih kompjuterskih napajača, odlučio sam prepraviti jedan. Za probu. Ideja je bila da se cjelokupna snaga napajača iskoristi samo za 12V. Naponi +5V i +3,3V nisu mi potrebni. Teoretski, iz 300W napajača može se "izvući" 22A uz napon 13,5V. Problem je bio kako stabilizirati +12V umjesto +5V? Samo po sebi nameće se jednostavni djelitelj napona sa otpornicima. Međutim, odmah se pokazalo da to nije tako jednostavno kao što se čini. Naime, svi kompjuterski napajači imaju podnaponsku i prenaponsku zaštitu koja uključuje sve napone. Dakle, ako bilo koji napon padne ispod ili poraste iznad određene granice, napajač se isključuje. Rješenje je opet djelitelj sa otpornicima, ali takav da se pomoću njega dobiju sva 3 napona: +12V, +5V i +3,3V. Kako proračunati djelitelj? Postoji bezbroj kombinacija a ja sam proizvoljno odlučio da struja kroz djelitelj bude oko 50mA. Zašto baš ta vrijednost? Netko bi pomislio da može biti i manja jer bi i otpornici mogli biti manje snage. Ali nije tako, struja kroz djelitelj mora biti toliko jaka da zaštitni sklop koji je povezan sa ova 3 napona ne uzrokuje znatniji pad napona na djelitelju. Ova struja mogla bi biti i veća, što je poželjno, ali manja ne bi trebala biti. Osim toga, pri ovoj struji, u djelitelju se mogu koristiti standardne vrijednosti otpora.

        Što je još potrebno učiniti da bi sklop radio kako treba? Dakle, nešto treba dodati, a nešto i oduzeti. Elementi koje treba skinuti zaokruženi su crvenom bojom. Dodajemo otpornički djelitelj prikazan na shemi isprekidanom linijom i, eventualno ako ne postoje, elemente ulaznog filtra smetnji. Neki jeftiniji napajači nemaju prigušnicu i kondenzatore na ulazu 220V iako na pločici postoje mjesta za ugradnju.

         Sa pločice skidamo slijedeće elemente: ispravljačke diode za 12V, ispravljačke diode za 3,3V i sve elemente u krugu tranzistora Q9, elektrolite za +12V, +5V i +3,3V, prigušnice vezane između elektrolita za +5V i +3,3V. Osim toga obavezno skinuti opteretne otpornike za +5V i +3,3V. Ovdje to nije napravljeno zbog sklopa sa Q9Umjesto originalnih elektrolita za +12V, treba staviti bar duplo većeg kapaciteta. Ispravljačke diode za +5V koje su ostale, odvajamo od izvoda trafoa za 5V i spajamo na izvode za 12V. Detalji su prikazani na shemi. Sve vezano uz -5V i -12V ostaje nepromjenjeno ako za ove napone postoje opteretni otpornici vezani na masu. Ukoliko su otpornici vezani na +5V, treba ih odlemiti i umjesto njih staviti druge i to između -5V i mase 50÷100 oma, a između -12V i mase 270 oma. Kod nekih napajača mogu se skinuti svi elementi vezani uz -5V i -12V, a zajednička točka spoja tih napona koja je vezana na zaštitni sklop, spaja se sa masom. No, da ne kompliciramo, jednostavnije je elemente ovih napona ostaviti i, ako je potrebno, samo prespojiti opteretne otpornike .

        Obzirom da je vrlo mala vjerojatnost da će netko prepravljati baš ovakav tip napajača, prije bilo kakve intervencije na napajaču koji imate, treba proučiti shemu, ako je potrebno skicirati dio sheme i zapisati vrijednosti elemenata. Ako namjeravate prepravljati neispravan napajač, obavezno ga popravite prije prepravke. Tek kad bude radio kako treba možete krenuti sa izmjenama. Još jedna korisna preporuka: ako prepravljate stari napajač, obavezno zamjenite sve elektrolitske kondenzatore. Naravno, treba provjeriti da li ispravljačke diode mogu podnijeti očekivani napon i struju.

        Do sada sam prepravio 10-ak različitih napajača i svi rade bez problema. Princip prepravke je kod svih isti s tim da je kod nekoliko tipova trebalo korigirati vrijednosti otpora u djelitelju. Kod takvih slučajeva napajač ne radi ili proradi na pola sekunde – ventilator samo trzne. To je znak da  nam struja "curi" u zaštitni sklop i automatski uzrokuje drugačije padove napona na djelitelju. Kako u amaterskim uvjetima ne postoji način da u tih pola sekunde "uhvatimo" napon koji je uzrokovao gašenje, treba simulirati stanje kakvo želimo na kraju prepravke. Ja sam to izveo tako da sam isključio napajač koji prepravljam i na njegove izvode privremeno paralelno ( + na +, a - na - ) spojio drugi koji daje željeni napon +13,5V. Sada sam mjerio napone na djelitelju i korigirao vrijednosti otpornika dok nisam dobio +5V i +3,3V. Nakon toga odvojio sam ovaj pomoćni napajač i na izlazu dobio približno +13,5V, a na djelitelju +5V i približno +3,3V. I još napomena , ovi svičeri ne podnose preopterećenja, čak ni kratkotrajna. Nemojte se iznenaditi ako se svičer ugasi prilikom priključenja sijalice.

        Sve prepravljene svičere testirao sam na stanici FT 857D i nisam primjetio nikakve smetnje. U 2-3 slučaja ugradio sam prigušnice i kondenzatore na ulazu 220V. Također je bitno kod potiskivanja smetnji da sve bude dobro uzemljeno.

Na kraju svim potencijalnim graditeljima želim puno uspjeha, a ako zapnu moja e-mail adresa je: rdidulica@gmail.com

73 de Rade, 9A3FP