www.sota.org.uk

[9A3MR]

Možda bi umjesto geomorfološkog bio prikladniji geopolitički pristup, tj da su skupine određene granicama županija i većih regija. Recimo, da Istarska i Primorsko goranska županija čine jednu regiju a ZD, ŠK, SD i ND županije drugu. Na taj način dobijemo 4 ili 5 regija i izbjegavamo nedoumice tipa gdje prestaje Maljevina a počinje Puljevina.

Također bi se donekle izbjegli nesrazmjeri jer mi se ne čini logično da Medvednica ima svoj predmetak a da u HJ ulaze masivi kao što su Biokovo, Dinara, Svilaja, Moseć, Mosor i Kozjak..da nabrojim samo one koje su mi prvi pali na pamet.


Poznavajući teren na jugu Hrvatske, mislim da bi karta 1:50000 u tom slučaju bila prihvatljivija (ako ne i koja sa većim omjerom), jer bi, uzevši u obzira da vrhove dijele sedla od 150m, broj vrhova lako premašio 1000.

Pozdrav
Rolando 9A3MR

[9A9L]

Mislim da bi tesko islo i to po zupanijama. U jednoj zupaniji 3 razlicita gorska lanca....ili jedan gorski lanac u nekoliko zupanija....Ali mislim da bi se sada vec nesto moglo i razluciti. A sto se tice vrhova ako je minimalac 150 m onda ih garant ima milijun i kusur

[9A6NDD]

Razmišljao sam o županijama, ali tu ima nekih stvari koje se naočigled čine logičnima, a nisu. Npr. najviši vrh Požeške županije je Psunj, a ne Papuk kako bi većina mislila, Također granica ie svojim putevima pa bi tako susjedni vrhovi koji su udaljeni između sebe 100 m  bili u drugim skupinama.
Broj vrhova je strašni velik, zbog toga ja predlažem uporabu karte koju dogovorimo, vrhove koji imaju ime na toj karti i da su viši od 150 m. Možda još koji uvjet ali treba konstruktivan i dobro ga osmisliti.

Dinara, Svilaja, Moseć, Mosor i Kozjak.. - ne spadaju u HJ jer su višlje Cetine. U Medvednicu bi spadao i dio oko Marije bistrice i okoline. Moram još jednom dobro pogledati kartu da proučim to područje.

Trebat će puno rasprave kad se napravi popis vrhova koji da ostanu na njemu, koji da se brišu, a koji da se dodaju.

[9A9L]

E pa to bas i nebi bilo u redu. Zasto bi brisali neke vrhove a neke ostavili. Ako su u kritweriju onda ne vidim nikakv razlog da se brise. To bi bilo onda i sa zupanijama. Brisi licko-senjsku zato sto se jako malo amatera javlja....to nije u redu?!

[9A6NDD]

Nedaleko mene postoji vrh na karti koji se zove Umitalce, visine je preko 300 m. Naći taj vrh je gotovo nemoguće, cijelo područje je tu negdje po visinama. Vrh je u hrastovoj šumi, bez pogleda, bez otvorenog prostora i sl. Po meni ja taj vrh ne bi stavio na listu.
Inače cijelo selo je, kao i okolna na više od 150 m, pa tko ima čuka unutar sela koje zadovoljavaju ove uvjete. 
Možda bi trebalo uvesti i uvjet udaljenosti od mjesta stalnog boravka ljudi?
Baš bi volio naći negdje podatak koliko ima na karti 1:50000 vrhova u RH s imenom i visinom večom od 150 m.

[9A3MR]

Misli da je posrijedi nesporazum.

Po SOTA pravilima vrh vrijedi ako ima 150m "prominence",tj. istaknutost.
To znači da može biti priznat kao SOTA referenca ako je od susjednih vrhova odijeljen sedlom koje je duboko barem 150m.

Minimalna ASL je ostavljena savezima na dogovor, ne može biti isti kriterij u HB9 i ON.

Pozdrav
Rolando 9A3MR

[9A6NDD]

Hvala Rolando. Nisam dobro iščitao pravila, promakla mi ta odjeljenost . Sada je situacija mnogo jasnija i bolja. 
Vjerojatno će i sada dolaziti do problema s nekim grebenskim vrhovima, koji su istaknuti i samostalni ali im fali onih 150 m razlike sedla. Mislim da će to biti problem kod nižih gorja, dok kod Velebita ili Biokova to neće biti toliko izraženo.

Dakle ASL moramo dogovoriti. Možda i ovih 150 m krivo shvaćenih nije loše

[9A9L]

Pa to sa udaljenost od naseljenog mjesta....a onda zaboravi vrhove po samoborskom gorju pa medvednici i tako dalje i tako blize. Treba razmisliti o kriteriju.  Vjerujem da ima nekoliko stotina hiljada vrhova koji su visi od 150 m. A taj vrh koji ti kazes 300 m.... tesko je naci. Pa to nije razlog da ga se ne stavi na listu. To se zove diskriminacija. Ako ce netko hdjeti aktivirati taj vrh onda ce ga i potraziti ako se nalazi na nekoj pametnoj karti koja je dostupna i obicnim smrtnicima a ne samo specijalcima....zar ne?

[9A3MR]

Leone..razmisli malo o uvjetu 150m istaknutosti. Nije dovoljno da imaš vrh od 300m već između njega i obližnjih vrhova mora biti sedlo 150m niže. Ako imaš brdo sa desetak vrhova od 300m ASL to ti se konta  kao jedna SOTA referenca.
Nadmorska visina nije jedini uvjet za SOTA broj.

Pozdrav
Rolando 9A3MR

[9A7YY]

Dragi vrholjubci!

Evo i moje dvije lipe kao doprinos SOTA(O)-niranju u hrvata.
Ovakva diskusija će vas/nas odvesti na krivi put. Najprije treba napraviti kvalitetan prijedlog pravila i kriterija za uvrštavanje vrhova na listu.
Nemojte raditi diskriminacije tipa "ovaj vrh mi se sviđa njega ću staviti, ovaj mi se ne sviđa njega briši". To se dogodilo sa IOCA-om pa danas moramo ispravljati krive Drine. Podijelite posao, nije ovo posao za jednog čovjeka.
Dakle, prijedlog pravila na web, pa ćemo tek onda znati gdje smo i kako dalje. Naravno nezadovoljnika je uvijek bilo i uvijek će ih biti ali ako se sa prijedlogom složi većina onda je to to.

Kad budem imao kriterije napraviti ću vam IOCA - SOTA listu kao što sam i obećao.

[9A4MF]

Svaki prijedlog je dobro došao. Ja sam malo gledao koliko u drugim članicama ima vrhova pod jednom oznakom, do sada sam našao preko 800 pod jednom oznakom! Znači da nije problem pod jednom oznakom obuhvartiti veče područje i više vrhova! Podjelu treba pravilno napraviti a ne da bude pod jednom oznakom 20 vrhova a u susjednoj koja obuhvaća isto gorje 150 vrhova, konkretno mislim na PZ, jer si u PZ stavio  Brezovo polje, a tu je još Javorovica i nekoliko vrhova koji su daleko od Požege, pa bi ja sve to tavio u srednju Slavoniju? Bez Požeškog gorja. Je r sve staviti pod Slavoniju opet mi se ne sviđa zbog preširokog područja. Srednja Slavonija i Slavonija, po mojemu. Za druge dijelove bi volio da se javi radio mamateri iz toga područja, pogotovo ako su planinari, što bi nam bila velika pomoć, jer svaki vrh ( to je što do sada znam) mora imati geografsku širinu, dužinu, asl, www loc, ime vrha ili gore! Ostale uvjete, kada dobijem odgovor od ljudi koji su radili programe u svojim zemljama, trj. točni uvjeta stavljanja vrha na listu, OK?
Lijepi pozdrav iz Lipika 73 de Miro!

[9A6NDD]

Pravila se moraju znati, za početak treba sačekati prijevod SOTA pravilnika da svi jednako vrijedno možemo sudjelovati u raspravi (da se ne događa da sam ja drugačije razumio ovo ono   ).
Ja još jednom napominjem da ja nemam nekog posebnog iskustva i da sam nov u ovome svemu. Zato mi je dragocijeno iskustvo ljudi koji su radili IOCA i volio bi da se i oni malo više uključe u raspravu s svojim savjetima i iskustvima da ne bi pravili iste greške.

Što se tiće Slavonije ja ne bi pravio velikih problema, mislim da neće biti preko 1000 vrhova. Brezovo polje je inače najviši vrh požeške županije i nije tako daleko zračne linije kao što se čini.
PZ entitet sam brisao pa je onda on sada u SS ako nisi vidio 

[9A3MR]

Dečki, ne trčite pred rudu, treba prvo napisati nacionalni program (koji se samo naslanje na SOTA pravilnik) i u njemu definirati regije i pravila a tek onda brojati vrhove.

Pravila za definiranje vrhova (Summits) sam nabrzihen preveo, moguće da ima stlskih ili gramatičkih grešaka ali se može vidjeti o čemu se radi. Bojim sa da broj 9A SOTA refernci neće biti baš toliki kako se ispočetka učinilo.

3.5.   Upute za definiranje vrhova

Potrebno je da svaki Savez (misli se na članicu SOTA programa) odredi pravilo za definiranje liste vrhova koja je u skladu sa reljefom tog Saveza. Definicije moraju slijediti sljedeće principe:

1.   Teren Saveza mora imati topologiju koja dozvoljava da se definiraju smisleni vrhovi. Preporuka upravnog odbora SOTA-e je da minimalna istaknutost vrha bude 150m. Minimalna istaknutost koja se od strane pojedinog Saveza može prihvatiti je 100m. U slučaju da se ovo pravilo ne prihvati, entitet ili podregija neće, nažalost, sudjelovati u SOTA programu. Potencijalni Savezi koji žele koristiti istaknutost manju od 150m moraju ponuditi jasnu potvrdu za tu vrijednost i pokazati hoće li upotreba manje istaknutosti značajnije pridonijeti programu.
2.   Vrhovi moraju biti istaknutu vrhunci. To znači da mora biti izdignut 150m (min 100m ako se odobri) u odnosu na udoline oko njega (sedla). Vrhunci odvojeni plitkom udolinom trebaju se smatrati kao jedan vrh. Taj princip osigurava da je odvojeni uspon potreban za svaki vrh.
3.   Svrha SOTA programa je uključivanje u prirodu zato vrhovi ne trebaju biti ograničeni na najviše točke u Savezu. Da bi se što više ljudi ohrabrilo da sudjelu, bilo koji vrh koji zadovoljava uvjete iz točke 1. bilo bi poželjno uključiti u program. Priručnik (listu) referenci pojedinog Saveza koji ne sadržava odgovarajući broj vrhova koji se nalaze unutar granica Saveza će biti  odbijeni od upravnog odbora SOTA-e.
4.   Vrhovi dostupni automobilom mogu biti uključeni u program ali aktivacija iz vozila nije dozvoljena.

Očito je da rad sa samog vrha može biti težak ili čak nemoguć. Također je važno da SOTA aktivnosti ne ometaju ostale planinare. Stoga, svaki Savez mora odrediti vertikalnu udaljenost od vrha unutar koje se priznaje aktivacija dotičnog vrha.

Po ovome bi ispalo da Kozjak iznad Splita teško da može imati više od jednog SOTA broja.

Pozdrav
Rolando 9A3MR

[9A6NDD]

Pa, po meni nije problem ako lista nema koji milion vrhova. 

Treba prvo donijeti pravilnik i podjeliti regije i onda dalje. Što nam vrijedi i milion vrhova ako ih neće imati tko aktivirati.

Čekam prijevod pravilnika pa da onda raspravimo i da ga usuglasimo s našim potrebama i mogučnostima.

[9A4MF]

Pozdrav svima. Rolando, zahvaljujem na dijelu prijevoda! Ima nekih stvari koje još ne razumijem u propozicijama pa zato čekamo od S53R i od OK1HRA koji su organizirali u svojim zemljama SOTA program. Dok to ne dođe mi možemo se dogovarati oko podjele regija, jer to nema veze sa propzicijama. Drugo što bi naglasio je da sam često u klontaktu sa OK1DDQ koji je aktivator, vrlo uspješan i po njegoom pričanju,  vrhovi su obrasli šumom i nekada se penje i po dva sata do vrha, nekad samom šumom jer nema puta ili staze. Što nam to govori? Vrhovi mogu biti svi koji imaju ime, mislim da je to u propozicijama, a kod nas skoro svi vrhovi imaju ime, barem značajnije kote. No dok ne stignu nam propozicije u cijelosti da ih možemo prevesti, idemo se dogovoriti samo o regijama  a vrhove ćemo predlagati i označavati kada budemo znali po čemu mogu ili ne mogu u program. Nadam se da se slažete sa mnom?
Lijepi pozdrav iz Lipika,
73 de Miro!