Meni zanimljiva konstrukcija dipola, dosta se koristi na VHF-u.
Po dimenzijama nevjerujem da se radi o pozijevom elementu za simetriranje jer pozijev element mora biti 1/4 * V
Imam sliku jedne takve antene za VHF II molim ako itko zna kako ovo cudo radi nek se javi
(http://fmdream.net/pub/research/akg1.jpg)
Točku na napajnom kablu udaljenu 1/4 valovne dužine od simetrične antene možeš slobodno uzemljiti! Na slici se čini, da je lijeva strana jednaka polovici valovne dužine što opet ima smisla pri uzemljenju.
73 de Mario, S56A
Da, udaljenost izmedu konektora i elemenata dipola jest 1/4 lambde pa sam pretpostavio da je bum antene u biti transformator impedance. Simetriranje pomocu pozijevog elementa bi imalo smisla da je element koji kratko spaja gornji dio dipola sa bumom jednak 1/4 valne duljine ali taj element ima duljinu oko 1/8 lambde. Da se radi o punovalnom dipolu sve bi nekako imalo smisla ali ovo je poluvalni dipol pa izgleda da je kratkospojnik na 1/8 lambde na napojnom vodu.
Treba izvršiti i prilagodjene 73 Oma dipola na 50 Oma napajanja.
Sa slike nije jasno koji su dijelovi metalni i kako je izveden priključak za napojni kabl? Da li je u sredini antene izolator?
73 de Mario, S56A
Svi djelovi su metalni osim naravno izolatora koji se nalazi izmedu gornje cetvrtine i donje cetvrtine dipola, napajanje je izvedeno na bumu antene
na udaljenosti 1/4 lambde od dipola evo jos jedne slike na kojoj se malo bolje vide detalji (cak i var)
(http://fmdream.net/pub/research/akg11.jpg)(http://fmdream.net/pub/research/akfgre.jpg)
Meni miriše na beta match, iliti hairpin match, slično kao i kod tonne.
Zavojnica od jednog zavoja čiji XL kompenzira XC dipola.
Pozdrav
Rolando 9A3MR
Kako je spojena sredina napojne tocke kod svog tog metala? Var nije vazan.
Za oplet predpostavljam da je u kontaktu sa sredinom malog vertikalnog dijela.
LP MMM S56A
Evo nesto konkretnije....
Uspio sam nakratko (skicirati dimenzije) dokopati se jednog takvog dipola ovaj je za UHF podrucje. Interesantan dio je onaj u donjem dijelu cetvrtine dipola.
(http://fmdream.net/pub/research/dipuhf.gif)
Elegantno rijesenje! Sada se konacno vidi i unutrasnji pobudni element sa potrebnim prilagodjenjima impedanse. A izvana je sve opisano vec i ranije. L/4 simetricni izolator dipola i L/2 drzac.
Nazalost su najcesce pitanja mladih bez dovoljno relevantnih podataka.
Usput se uvali neka fraza tipa "Pozi element" ili komercijalni naziv :-)
73 de Mario, S56A
Citat: s56aElegantno rijesenje! Sada se konacno vidi i unutrasnji pobudni element sa potrebnim prilagodjenjima impedanse.
Pari mi da ti je poznato to rjesenje, jel znas raspored stuja i napona? To bi mogla biti tocka na moje istrazivanje takvog dipola.
Citat: s56a
A izvana je sve opisano vec i ranije. L/4 simetricni izolator dipola i L/2 drzac.
Mario, na toj anteni nigdje nepostoji L/4 izolator?! Na sto mislis da je L/4 izolator, jedini izolator jest zrak koji se nalazi izmedu L/4 elemenata dipola a koji je duljine 10mm, i naravno zrak unutar napojne sekcije koja je duljine L/8 a ne L/4.
Citat: s56a
Nazalost su najcesce pitanja mladih bez dovoljno relevantnih podataka.
Usput se uvali neka fraza tipa "Pozi element" ili komercijalni naziv :-)
73 de Mario, S56A
Ne shvacam zadnji citat. Cinjenica je da ne posjedujem nikakav "relevantni" podatak o toj anteni osim evo zadnjih dimenzija. Pokrenuo sam ovaj topic u namjeri da onaj tko zna princip ovakvog uzemljivanja vertikalnog dipola ako to zeli moze mi objasni kako sto radi. Pa jos jednom molim ako netko zna nesto o principu rada ovakve antene nek doda koju liniju u ovaj topic.
Hvala
Antena verovatno radi na 400 MHz sa polutalasnim unutarnjim elementom.
Veca dobit se postize produzenjem dviju vanjskih sekcija na 2 x 1,28 valovne duzine. One su "izolovane" L/4 metalnom petljom u obliku nesretnog polozenog slova U. Ucvrscene su na uzemljenje preko sipke duzine L/2.
KISS de MMM S56A
Mojoj glupavosti nigdje kraja, tek sad vidim! Mario Puno ti Hvala!!!
Jos samo jedno pitanjce, zasto bas 2 x 1.28? je to emirijska formula ili?
To je duzina za najvecu dobit dipola, dodatnih 3 dB.
LP MMM S56A
Ovako prema zakonima fizike svaki poluvalni dipol i otvoren i zatvoren, na sredini ima nulti potencijal i može se bez problema zavariti, zašrafiti, zanitati na metalni nosač.
To što većina pogrešno misli da se otvoreni dipol mora u sredini presjeći i izolirati je glupost, nema napona a struja je maksimalna gama ili T-član ja ok za napajanje(gama član za napajanje sam osobno isprobao na 80 metara dipolu, na opće čuđenje ostalih kolega.
Otvoren dipol yes , presječen ne zašto mehanički komplicirati kad nema potrebe. Najjednostavnije presjeći dipol pa spojiti koaksijalni kabel direkt , oplet na jedan kraj- vrući na drugi kraj je lako ali pogrešno. (By the way tek tada nastaju teškoće, pomiče se nul točka iz sredine u jednu stranu, SWR je ovisan o dužini kabela, a to nesmije biti, dakle gubitci i komplikacije)
Nema dodatnih decibela ak je otvoreni dipol u sredini presječen. To vrijedi na svim frekvencijama.
Porastom frekvencije nesimetrija dipola i pomak nul naponske točke krivi dijagram zračenja to više uočljivo što je viša frekvencija.
9A3HP Zoky
Citat: s56aTo je duzina za najvecu dobit dipola, dodatnih 3 dB.
Kada ce svima Vama biti jasno da dipol NEMA pojacanja a kamoli nekih 3 dB. Ima neko pojacanje u odnosu na TEORETSKI kuglasti izvor koji je nama u praksi totalno nebitan i neupotrebljiv. Kada se ta 3 dB budu mogla dokazati na prijemnoj strani onda ih mozemo uzeti u obzir a do tada neka dipol ipak ostane na 0 dB-a !
>Imam sliku jedne takve antene za VHF II molim ako itko zna kako ovo cudo radi nek se javi
Nemoj se opterecivati nepotrebnim informacijama. Ovaj dipol na slici a i mnogi njemu slicni koriste KATHREIN-ov nacin DC uzemljenja, u principu ovaj tip antena njima i pripada samo postoje manje ili vise dobre kopije. Koristi se u PROfesionalnoj (FM Broadcast, VHF, UHF) upotrebi gdje cjena nije bitan faktor i gdje se trazi velika izdrzljivost na snjeg, led, vjetar itd. najcesce je srednji dio te antene oblozen plasticnim stitom (radoom) kako se na izolatoru ne bi stvarao led ili zadrzavala voda, tada se ne vidi izolator i DC element. Za lakse shvacanje principa rada promatraj to samo kao otvoreni dipol BEZ onog gornjeg djela i tada je sve puno jednostavnije. Nosac dipola je najcesce i transformator impedance sa 50 ohma napojnog kabela na impedancu dipola,, kako se od tog tipa antena trazi obicno sirina 20% (+ 10 i -10 od rezonantne f) uz swr < 1.5 lambda cetvrtina je duzina spojnog konektora na nosacu do sredine dipola i iznosi 1/2 dipola + 10%. Ovim nosacem ujedno rijesavas i simetriranje jer se dipol antena takvog tipa MORA montirati na METALNU cijev i to tako da ukoliko je dipol montiran na vrhu cijevi cijev uvijek mora biti visa od dipola barem 10% lambde. Ako te i dalje muci onaj krci metalni dio shvati ga samo kao lambda/8 element koji NEMA nikakvog RF utjecaja na karakteristiku dipola osim uzemljenja. Da ne budes u nedoumici oko toga znas is sam da za transformiranje impedancije ili simetriranje moras imati barem Lambda/4 ili vise od toga.
U cijelosti slažem sa tvrdnjama 9A5TD , but ima jedan problem, odnos izotropno zračilo(beskonačno malen element koji zrači) i poluvalni dipol ima razliku , kao prvo izotropno zračilo zrači savršenu sferu, nadam se da se slažemo a dipol osmicu(u najboljem slucaju kada nema nepotrebnih elemenata u blizini dipola).
Sve baš sve što nije neophodno za rad dipola (ili bilo koje druge antene uključujući i vod za napajanje) smeta radu dipola, izolatori donose dielektrične gubitke. Širinu opsega na kojem bilo koja antena radi definira debljina materijala od kojeg je načinjen element. Profi yagi antene imaju zadovoljavajući swr na širem opsegu zahvaljujući debljini materijala od kojeg su načinjeni elementi.(Pa zato na 2 metra postiže upotrebljivu širinu opsega od 130-174 Mhz uz relativno ok swr) Dalje svaki, baš svakii transformator impedancije sužuje taj frekventni opseg, zatim svaka baš svaka metalna konstrukcija iskrivljuje relativno savršenu osmicu(dijagram zračenja).
Nosač yagice(metalni) minimalno utječe(ipak utječe ali se u praksi taj utjecaj zanemaruje) jer je pod devedeset stupnjeva na sve ostale elemente to jest na vektor električnog polja. 8) 8)
To što se za nekakve upotrebe koriste egzotične konstrukcije u profi svrhe je jer profi službe nemaju ograničenja u snazi , proračunu etc. Pa zato nastaju konstrukcije koje tehnički ne valjaju.
To jest u gluhoj sobi bi dali užasan diagram zračenja, ali izvor novaca je nepresušan pa tako i ideja koje se provedu u praksu.
Tko želi nešto "nesalomljivo" (uvjetno rečeno) a širokopojasno po frekvencijama nek pogleda yagice koje koristi Hidrometeorološki Zavod Hrvatske na automatskim postajama za mjerenje vodostaja. Čiste linije , umjetnički dojam ok, a relativno nesalomljivo,,,i ništa ne strši, nema "visuljaka" 8)
Vertikalni dipoli za profi komunikacije su presječeni na polovici ali su iznutra u kratkom spoju , svi "viška" elementi su pospajani u kratak spoj za sve osim radne frekvencije, kabel dolazi neutralno odozdo i ne utječe na oblik krivulje zračenja. 8)
>Nosač yagice(metalni) minimalno utječe(ipak utječe ali se u praksi taj utjecaj zanemaruje) jer je pod devedeset stupnjeva na sve ostale elemente to jest na vektor električnog polja.
Ne slazem se sa ovim "minimalno" jer se u praksi jako lako moze dokazati da je zracenje iza nosaca slabije nego ispred. Da ne petljamo puno sa vektorima, bilo koji metalni predmet koji je paralelan sa dipolom crpi neku energiju iz EL.polja i djeluje na to polje, a kamoli ako su mu dimenzije u nekim Lambda visekratincima pa jos pocme rezonirati. E sada ako su nosaci Horizontalni a Yagica Vertikalna ili obrnuto onda prica ide u drugom izdanju.
>To što se za nekakve upotrebe koriste egzotične konstrukcije u profi svrhe je jer profi službe nemaju ograničenja u snazi , proračunu etc. Pa zato nastaju konstrukcije koje tehnički ne valjaju.
Treba uvjek gledati onu MORE IMPORTANT stranu, koja trazi maximalnu zastitu za opremu i pouzdansot u radu. Lakse je progutati koji -dB u pojacanju i biti siguran da grom ili staticko praznjenje nece unistiti radiopostaju ili operatora. Mana profi konstrukcija je njihova cijena a u kvalitetu ipak ne treba sumnjati.
Velika greska kod radiomaterskih konstrukcija antenskih sistema je
A-Nedostatak love
B-Los izbor materijala
C-LOSI kablovi i konektori - ovo zadnje je najcesce jer zlocesti trgovci prodaju kineski skart pod pravi materijal.
D-Nedostatak mjerne opreme
Ok ali trebao si dodati među neprijatelje amaterskih antena i
kišu, vjetar, vrijeme kao i sujetu(sigurnost da je konstrukcija OK) prethodno o materijalu, itekako stoji.
Mene su gledali kao marsovca kad sam nabavio PL konektore ne sa plastikom nego specijalnom keramikom(by the way koriste ih profi službe, pa odatle cijena nečemu što bi amateri sklepali za 50 kuna a profi izvedba košta 500 i više kuna) Dakako o anteni se radi.
A što je sa zamjenom koaksijalnih kablova, niti jedan proizvođač neće garantirati od dana prodaje više od dvije godine za kabel.
Najčešće se se štedi kod amaterskih konstrukcija na koaksijalnim konektorima i pravilnom brtvljenju kabel konektor. Kad jednom voda uđe i ošteti kabel by by skupi RG-213 ili još skuplji.
Radioamaterske konstrukcije ostaju na krovovima godinama.
Ostaju i profi ali pod kojim uvjetima.
Imao sam koaksijalni dipol(profi) prije rata i nisam zapazio da radi bolje ili lošije od amaterski izrađenog dipola jedino dugovječnije.
Kao i koaksijalna j antena (proizvod Elting Nova Gradiška) ista stvar, dugovječniji rad, princip je isti sve su ostalo nijanse. 8O
Profi konstrukcije rade ko grom, jedino se radi o različitim zahtjevima(najčešće širokopojasnost i teškolomljivost, za ovo drugo profi konstrukcije presvlače se posebnim materijalima da se spriječi skupljanje leda na anteni, za zaštitu radiouređaja obavezno je da je antena kratko spojena sa metalnim nosačem.) :)
By the way utjecaja stupa nosača , to se slažem jer se slažu i veći umovi nego ja, evo nešto u tekst formatu, istraživanja(prva kombinacija je korištena za nekadašnju Miliciju i uvijek me zbunjivala) :roll:
Metal masting past the beam: (metal mast at earth ground)
Yagi antena direkt nasađena na metalni uzemljeni nosač.
Druga dva su metalni nosač , također vertikalna yagi ali nosač ide samo do boom-a.
Treći isto sve ali glavni nosač od PVC-a.
Mjerenja su rađena u Kennedy Space Center(valjda zato što imaju čime) :)
TOWERS AND THEIR EFFECT ON VHF BEAMS
Towers have a dramatic effect on VHF beam patterns. Many
hams mount their VHF beams on separate masts or towers next to their
main tower. Many hams also mount their VHF beams on arms extending
from the tower.
The tower poses an eclipsing effect on the VHF beam's pattern.
The pattern is attenuated sharply by the tower, especially when the
beam is pointed at the tower. This is fairly obvious. The
attenuation is greater the closer the beam is placed to the tower.
This does not cover end mounted beams which actually use the
tower or mast in their pattern. When a VHF beam is placed to the
side of a tower, the area of the beam's forward lobe must be taken
into consideration.
Nedostatak neophodnih mjernih instrumenata je zasebni problem povezan sa ne znanjem i nedostatkom novca.
Ako netko ima ovakav ili sličan instrument ima 10 posto intstrumenata neophodnih za pravilan rad.
(http://web.vip.hr/zoran.tasic.vip/mfj_259b.jpg)
Mjerač impendancije, SWR, frekvencmetar, ok u jednoj kutiji i tvornička izrada, ali može i home made.
Trebalo bi još imati mjerač polja i veliki prostor, za ispitivanje antena(u nedostatku "gluhe sobe").
Tada je to "kemija" a ne alkemija :lol:
Citat: s56aAntena verovatno radi na 400 MHz sa polutalasnim unutarnjim elementom.
Veca dobit se postize produzenjem dviju vanjskih sekcija na 2 x 1,28 valovne duzine. One su "izolovane" L/4 metalnom petljom u obliku nesretnog polozenog slova U. Ucvrscene su na uzemljenje preko sipke duzine L/2.
KISS de MMM S56A
Saznah za ovaj topic na jednom od onih smarajucih topica :D
Evo moga objasnjenja:
Kako ja vidim polovice ovog dipola su prije dugi 0.64 valne duzine pa je prema tome ovo EDZ antena (extended double zepp) opisan u mnogim knjigama o antenama.
Kako je Mario vec naglasio elegantno rijesenje prilagodjenja sa kapacitivnom spregom plus 1/4 valni transformator impedanse i 1/2 valnom dugom "ukosnicom" koja sluzi kao simetrator (1/4 valni rezonator) i pri tom jos kasni struju za 180 stepeni na drugu polovicu kako bi antena radila kao dipol.
Na kraju ovo rijesenje se odlicno jer ima tih dodatnih 3 dB u odnosu na polutalasni dipol.
Danny, evo i ja malo odmaram i skracujem EDZ na 1,28 L :P
QST Sep. 2006 ima zanimljiv clanak o prilagodjenju sa 0,155 L sekcijom otvorenog voda. Dolazimo blizu 1,5 L pa je impedansa upravo 50 Oma! Naravno 1:1 strujni balun do koaksijalnog kabla.
Uzemljenje dipol antene za VHF/UHF/SHF je sasvim normalna stvar , recimo kod Yagica zatvoreni dipol poluvalni, običaj je napajati 1/2 lambda petljom koaksijalnog voda(puta faktor skraćenja koji vrijedi za taj koax, nije neophodno jednake vrste koaksa, e tu ljudi su u zabludi pa i petlju rade od istog kabela kao i kabela za napajanje, impedanca je bitna i maksimalna snaga, to zači u većini izvedbi ako je glavni kabel RG-213 ili RG-214 , kabel za petlju može biti slobodno od RG-58 pa ako nije velika snaga i od RG-174) ja još jedan dodatak radim, a to je sa mjesta gdje su sve mase koaksa zalemljene skupa, zalemim debeli vodič(obični za struju licnasti a ne puni) i sa kabelskom stopicom zavrnem pod vijak koji drži dipol za nosač.
Tvrdnje da su ljudi probali izolirati dipol od nosača i da izmjereno nešto bolje radi. To ima osnov jedino ako dipol, simetrični element dobija nesimetrično napajanje pa nul točka napona klizne u jednu stranu i na vijku koji drži dipol više nije nula napona. To opet ima posljedice, nesimetričnim napajanjem iskrivi se krivulja zračenja,i nije pravilna osmica. ako je dipol sam ok još nekako ali u nizu sa ostalim elementima je pravi problem. Zato što više elemenata kompliciranije napraviti Yagicu da radi dobro.
Velim Yagice profi službi kao pomenuta Hidrometeorološkog zavoda, su varene jer vijci polako nastradaju u elektrokemijskoj reakciji. A varene Yagi antene su jako čvrste. I dugotrajne.
Nažalost nama većini tehnologija ili nije dostupna ili je grozno skupa. 8)
A tako je jednostavno da nemože jednostavnije. 8)