Pitanje je upućeno IOCA manageru, ali i svima ostalima dobronamjernima.
Interesira me da li IOCA u svojim pravilima tretira Lošinj kao jedan ili dva otoka. Naime Mali i Veli Lošinj su sada povezani umjetno napravljenom prevlakom ali su u biti to dva otoka.
Unaprijed hvala na odgovoru.
Ako čovjek pristojno pita, red je pristojno i odgovoriti.
Ja se nadao odgovoru, a ono u 48 sati ništa.
Da li zbog neznanja ili nebrige? Ne znam.
Ako je zbog neznanja iznenađen sam, nije sramota ne znati.
Ako je zbog nebrige, e onda je to sramota.
Članovi IOCA komiteta, pitanje sada postavljam vama.
Znate li možda vi? Ako ne znate, recite. Nije propast svijeta.
Ma, promakao mi je tvoj prvi post...
Nije sramota ne znati, pa zato podučavam one koji će se tu prepoznati:
Ne postoje otoci Veli i Mali Lošinj.
Postoje samo naselja Veli i Mali Lošinj, međusobno udaljena cca 3 km.
Točno je da je otok umjetno prokopan, gdje je najtanji, tj., kod mjesta Privlaka, kako bi se manjim plovilima omogućio prolaz, dvaputa dnevno, kod (p)okretnog mosta. Kažu da su nekada otoci Cres i Lošinj, činili jednu cjelinu, te da su (vjerojatno u rimsko doba), razdvojeni prokopavanjem kanala kod Osora.
Inače, admistrativno, gradu Malom Lošinju pripada južni dio otoka Cresa (!), otok Lošinj, te otoci Unije, Ilovik, Susak, Srakane Male, Srakane Vele te nekoliko nenaseljenih otočića.
Dakle, otok Lošinj (od uvale Mrtvaške do Osora, cca 30 km), je jedan otok s IOCA brojem CI-058.
Emir, 9A6AA
IOCA menadžer
Hvala ti Emire na odgovoru.
Samo sam to tražio budući da si ti na Lošinju skoro kao doma.
Malo razmišljam naglas:
Ako su Cres i Lošinj bili jedan otok pa onda prokopavanjem kanala postali dva otoka, zar se to nebi moglo primijeniti i na
Lošinj?
Prema preporuci Međunarodne hidrografske organizacije (IHO, 1994.)definicija otoka je "otok je tlo potpuno okruženo vodom"
Samo razmišljam, ne želim polemizirati.
Očekivao sam takvo pitanje, jer se i ono meni (dok sam pisao gornji post) samo od sebe nametnulo.
Kao temeljni zemljovid koji vrijedi za IOCA program, usvojili smo onaj u izdanju Državnoga hidrografskog instituta Republike Hrvatske (Nautical Charts by State Hydrographic Institute of the Republic of Croatia, Graphic representation of plans – ADRIATIC SEA – Eastern coast), odnosno male karte I i II dio, koje se odnose na istočnu obalu Jadranskoga mora, 1:100000 (http://www.hhi.hr/katalog_en/k_obal.htm (http://www.hhi.hr/katalog_en/k_obal.htm)), gdje je otok Lošinj predstavljen kao jedna cjelina (http://www.hhi.hr/karte_publ/mk1/mk08.html (http://www.hhi.hr/karte_publ/mk1/mk08.html)). Tako se vodi u svim službenim dokumentima Republike Hrvatske.
Pojavljivanje pojma "otok Mali Lošinj" pripisujem neupućenosti pojedinaca. Naime, njima je otok Mali Lošinj sinonim za mjesto Mali Lošinj. Slovenci i Česi prednjače u tome.
I baš kada sam pomislio, gle čuda: nema nigdje pojma "otok Veli Lošinj", na web stranici Hrvatske turističke zajednice, pronađoh i taj izum:
http://www.croatia.hr/Hrvatski/TurizamPlus/Aktivnost.aspx?idActivity=9&idOrder=11 (http://www.croatia.hr/Hrvatski/TurizamPlus/Aktivnost.aspx?idActivity=9&idOrder=11), a odnosi se opet na onaj dio otoka gdje se nalaze naselja Veli i Mali Lošinj (!).
Baš čekam njihovo objašnjenje.
73
Emir, 9A6AA
IOCA menadžer
Nisam mislio polemizirati niti mi je to i sada namjera.
Nazovimo to "prijateljskim uzvraćanjem vatre" HI.
S obzirom da se diploma IOCA oslanja na pomorske karte HHI-ja onda su stvari potpuno jasne i nema dileme.
Ja se u svom proučavanju "tematike" jadranskih otoka oslanjam na sasvim druge, kompleksnije karte. Pomorske karte su dosta površne što se tiče toponimije i "ravnopravnosti" među otocima, pa npr. neki otok zavidne veličine uopće nije imenovan dok je neki drugi neusporedivo manji regularno imenovan.
Primjer otočić Kamenjak kod Korčule i hrid Škrpinjak.
Višegodišnjim proučavanjem karata, literature i "živog jezika" došao sam do sasvim oprečnih podataka od onih koji su se do sada navodili u stručnoj pa i u onoj manje stručnoj literaturi.
Osporavam, i to argumentirano i onu opće poznatu brojku da hrvatski dio Jadranskog mora ima ukupno 1185 otoka, otočića, hridi i grebena. Potvrdu tih mojih istraživanja dali su mi i radovi nekoliko eminentnih hrvatskih stručnjaka koji su se bavili "ispravljanjem krive Drine" tj. prebrojavanjem otoka u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Kao npr. Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala i drugi.
Za znatiželjne ima ih 1246.
Ma imao bih ja puno toga za reći o hrvatskim otocima, ali nije ovdje mjesto za takvu diskusiju.
NHF
Moguće je da podaci koje nam podastire HHI nisu točni, no, moramo se nečega držati.
U nadi da ću ispraviti možebitnu pogrešku, glede imena jednog od naših otoka, nedavno sam im poslao sljedeći upit:
From: Emir, 9A6AA
To: office@hhi.hr
Cc: branko.petricevic@hhi.hr
Sent: Monday, June 18, 2007 12:01 AM
Subject: Vrtljaca ili Vrkljaca
Poštovani,
U svim dostupnim studijima o moru i otocima, otok (hrid) smješten na lokaciji 43° 39,52N & 15° 49,91E naziva se Vrtljača. Jedino na vašim kartama naveden je kao Vrkljača (MK-15)
Što je točno?
Unaprijed zahvaljujem.
E. M. 9A6AA
Zagreb
Ubrzo mi proslijeđuju odgovor načelnika kartografskog odsjeka gosp. Peje Bročića:
From: Pejo Brocic
To: Office - Hrvatski hidrografski institut
Sent: Monday, June 18, 2007 10:40 AM
Subject: Re: Vrtljača ili Vrkljača
Evo,
nakon uvida u naše Toponime, kojih se za sada moramo držati, naziv je Vrkljača.
Pejo
Uporni su.
Razlog više da ovjerujem u brojku 1245.
73
9A6AA
Citat: 9A6AA u 05. Kolovoz 2007, 17:21:08
Moguće je da podaci koje nam podastire HHI nisu točni,
Podatci kojima raspolaže HHI se temelje na podatcima KuK (austrougarske) kartografije.
U više navrata sam bio u kartografskom odjelu HHI i razgovarao sa gospodinom Bročićem i njegovim suradnicima i uvijek se sve svodilo na to da su to nautičke karte i da neki detalji nisu uopće važni za sigurnost plovidbe. Te iz tog razloga smatraju da nisu potrebne nikakve promjene.
Citat: 9A6AAno, moramo se nečega držati.
Ne bih se "štel mešat", ali smatram da ne bi trebali više lutati s pravilima. Ne bi trebali slijediti IOTA pravila već prilagoditi pravila na način kako to već imaju Talijani, Španjolci, Nijemci i ostali, ne oslanjajući se na pomorske karte. No to ipak nije moj posao, samo iznosim svoje mišljenje, jer smatram da naših1246 komada to zaslužuje.
Istočna obala Jadranskog mora je jedna od najrazvedenijih obala na svijetu i pripada takozvanom tipu arhipelagskih obala. itd... itd..
Over, over :)
Branko, jel sad tih otoka na kraju, po tvom, ima 1245 ili 1246? Osobno sam još prije 25 godina pročitao i studiju i povijest o Mamula isl. (4O land) ali ne vjerujem da si za tih par sati i njega uvrstio na listu (HI).
Miislim da je najbolje Emiru prepustiti odluke u vezi otoka, nije baš svaki greben toliko važan (još nismo kao BS7H).
73 de 9a2d
Vlado, taj jedan je vjerovatno Barbarinac, između Vranjica i Sv. Kaje, u kaštelanskom zaljevu, gdje može kampirati bataljun vojske, a nije na listi.
Slažem se da ima puno nebuloza, ali je razumno i razložno da jedan organ bude meritoran.
I jedna mala dopuna, osim KuK monarhije koja je dala osnove kartografije koju i dan danas koristimo, ne smijemo zaboraviti Napoleona, maršala Marmonta i njihove inžinjere koji su stvarno utrli put austrougarskim stručnjacima. Kao dobar primjer navodim da upravo trasa sadašnje autoceste ide pravcem koji su oni trasirali, svi svjetionici, itd...
73, Koki 9A2JG
Ma Koki, pa jel tebi jasno da se ovi iz HHI ne usude ni prdnuti bez dozvole odozgo. Fuj.
73 de 9a2d
Slažem se. Najbolji primjer za to je otočić Beli (Veli). Valjda se trebaju promijeniti još dva sustava vlasti da sve dođe na svoje. Nemamo pojma koliko je Ivo Andrić bio u pravu...
73, Koki 9A2JG
P.S. A ništa ne pišete radiste li UA1QV/1 EU-160, zadnji "rare" u EU? Eno vam cipa na 14262!
Citat: 9a2d u 05. Kolovoz 2007, 22:53:02
Branko, jel sad tih otoka na kraju, po tvom, ima 1245 ili 1246?
1246 lapsus calami.
Citat: 9a2d u 05. Kolovoz 2007, 22:53:02
Miislim da je najbolje Emiru prepustiti odluke u vezi otoka, nije baš svaki greben toliko važan (još nismo kao BS7H).
Kefa kod nas se kaže da magarac i čovjek uvijek znaju više nego sam čovjek.
A Emira moram malo pogurati, da se ne ulijeni HI.
Emira ću ja osobno i moj klub (nadam se i moja ZTK i ZTK moje županije) predložiti za godišnju nagradu HZTK. Smatram da je to svojim trudom na promicanju našeg rada i turizma više nego zaslužio. Očekujem i potporu ovoga prijedloga, kako ovdje, tako i na razini HRS-a.
73 de 9a2d
Ma koja godišnja nagrada HZTK-e, to je malo, treba ga
predložiti za ministra turizma i kako većono dalje ide,
dugačko je, ne znam cijeli naziv, možda onda ne bi bilo
ni zrakarine a i dozvole bi bile jednostavnije.
73 de 9A7WA
E sad ga ti malo zaj....., ja sam ozbiljno mislio, a to ću i učiniti.
73 de 9a2d
Pa i ja sam mislio ozbiljno, kod nas je sve moguće, u to
sam se uvjerio preko nekoliko puta, pa što ne bi bilo i
ovo.
73 de 9A7WA
Je li Mirko, da ja sada sjednem u auto, ponesem demižonku, pa da te sredim?
73 de 9a2d
Zajedno sa RA1QKI/1 na 14.180 5-10 up, EU-160...
73, Koki 9A2JG
Citat: 9a2d u 06. Kolovoz 2007, 11:07:54
Emira ću ja osobno i moj klub (nadam se i moja ZTK i ZTK moje županije) predložiti za godišnju nagradu HZTK. Smatram da je to svojim trudom na promicanju našeg rada i turizma više nego zaslužio. Očekujem i potporu ovoga prijedloga, kako ovdje, tako i na razini HRS-a.
73 de 9a2d
S obzirom da iduće godine obilježavam 40 godina radioamaterske aktivnosti, možda prijedlog i prođe ;). Bila bi mi to prva (a vjerojatno i zadnja) nagrada.
(Ma, dobro..., neću praviti ražanj - a zec je još u šumi...)
No, bez obzira na rezultat te ideje, dugujem ti (barem) pivo na Jarunu (ako ćeš doći).
73
9A6AA
Nećemo te baš previše nahvaliti, ali budi siguran da ću ovo i učiniti.
73 de 9a2d
Kefa, imas moj glas u svakom pogledu. Zasluzio je...i to vec odavno. Ali ocito nema dobru potporu.
Citat: 9a2d u 06. Kolovoz 2007, 15:40:46
Nećemo te baš previše nahvaliti,
Nećemo Kefa, da se ne pokvari (u povjerenju, samo tebi... zaslužio je)
Citat: 9a2kl u 06. Kolovoz 2007, 15:40:46
Ali ocito nema dobru potporu.
Ima Leone, čak ću mu i ja dati potporu. Zar već to nije dovoljno?
Citat: 9a6aa u 06. Kolovoz 2007, 15:40:46
Bila bi mi to prva (a vjerojatno i zadnja) nagrada.
Ne bi, ako dobiješ ovu, dobiti ćeš i moju osobnu, u obliku mog avatara. Časna riječ.
Ma, već su me trojica pitala da li će demijona biti puna ili prazna...
***
Moj me skiper Riči (zna ga cijeli Veli Lošinj), zove da idemo sutra do hridi Kurjak i otočića Šip, sjeverno od Oliba. S postajom, ofkos. Mora da je kakav Čeh opet tamo doplutao...
73
9A6AA
Veli Lošinj, otok Lošinj
S obzirom da iduće godine obilježavam 40 godina radioamaterske aktivnosti,
Auuu što si star...hehe
I ja podržavam Kefin prijedolg !
73's Mark
Deda, pa vi ste živi?
73 de 9a2d
Citat: 9A6AA u 07. Kolovoz 2007, 00:34:07
Ma, već su me trojica pitala da li će demijona biti puna ili prazna...
Pa zar ti ja sličim na nekog tko premeće praznu ambalažu?
Ful ofkors, plavca, mejd baj majself . ;)
Moj Branko, taman da ti povirujem, kad ono stiže promidžbeni materijal za Čehe u izdanju Hrvatske turističke zajednice :
Počet ostrovu, hrebenu a utesu : 1185 .
Čekajmo otočiće i grebeni oko Oliba!
73, Koki 9A2JG
Citat: 9a2d u 07. Kolovoz 2007, 08:11:52
Deda, pa vi ste živi?
73 de 9a2d
Živ i još malo zdrav..hi.. Po cijele dane sam na krovu ali ne zbog antena nego prekrivam krov jer se jesen bliži...a u trenucima odmora dodjem vidjeti novosti ovdje..hi..
Pozdrav svima !
73's Mark
Citat: 9A2JG u 07. Kolovoz 2007, 14:42:22
Moj Branko, taman da ti povirujem, kad ono stiže promidžbeni materijal za Čehe u izdanju Hrvatske turističke zajednice :
Počet ostrovu, hrebenu a utesu : 1185 .
Čekajmo otočiće i grebeni oko Oliba!
73, Koki 9A2JG
Koki nemoj me hebat. :)
Pusti ti Čehe, Slovake, Mađare i ostale K und K. Oni su sve i zahebali. Evo ti pa čitaj, što kažu ljudi pametni skoro kao ti i ja.
HRVATSKA OBALA JEDINSTVENA S 1246 OTOČNIH POVRŠINA
ZAGREB, 20. ožujka 2005. (Hina) - Hrvatska, poznata u svijetu kao zemlja s tisuću otoka, ima točno 1246 kopnenih površina okruženih morem, od kojih 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena. #L#
To su rezultati istraživanja objavljeni u novom broju časopisa "Geoadria" Hrvatskoga geografskog društva u Zadru i Geografskog odsjeka zadarskoga Sveučilišta, koje potpisuju Tea Duplančić-Leder i Mendi Čala iz splitskoga Hrvatskoga hidrografskog instituta te Tin Ujević iz Infokarte u Splitu.
Otoke su razvrstali na temelju preporuke Međunarodne hidrografske organizacije (IHO), a podatci dobiveni digitaliziranjem topografskih karata mjerila 1:25.000 do sada su najprecizniji. Po tim rezultatima najveći je hrvatski otok Cres s površinom od 405,7 četvornih kilometara, premda je referentna literatura do sada navodila da je to Krk, koji je sada drugi s 405,2 četvornih kilometara.
Podatak da je Cres najveći hrvatski otok prvi je put objavio 1994. Ivan Krivičić iz Geodetskog zavoda u Rijeci.
Ukupna površina otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora je 3259 četvornih kilometara, a ukupna duljina obalne crte svih otočnih površina je 4398 km.
Kartograf zagrebačkoga Geodetskog fakulteta Nedjeljko Frančula ocjenjuje rezultate najtočnijim do sada.
Što je karta krupnijeg mjerila podatci obalne crte su točniji, ali nikad ne mogu biti posve realni, napominje on. Ti nedostatci ne utječu toliko na površine, ali jako utječu na dužinu obalne crte, osobito gdje ima dosta uvala i rtova, objašnjava Frančula.
Istočna obala Jadranskog mora po razvedenosti jedinstveno je područje na Sredozemlju, a možda i na svijetu, ističu autori i napominju da ta obala, po konvenciji o pravu mora Ujedinjenih naroda pripada takozvanim arhipelaškim morima.
Rad je početak sustavne analize cjelokupna hrvatskog otočnog područja, koji će potaknuti znanstvenike na daljnji rad i studije na tom području, napominju autori teksta.
Po primijenjenoj definiciji otok je dio kopna okružen morem površine veće od jednog četvornog kilometra, otočić kopno od 0,01 do jednog, a površina hridi i grebena manja je od 0,01 četvornog kilometra.
Ovisno o definiciji i mjerenjima do sada je na istočnom dijelu jadranske obale literatura navodila različite podatke. Rezultati iz 1911. govore o 1121 objektu, od toga 71 otoku, 641 otočiću te 409 hridi i grebena. Rad iz 1952. govori o 1040 jedinica, od toga 69 otoka, 558 otočića i 413 hridi i grebena. Rezultati iz 1955. govore o 1185 objekata na hrvatskom dijelu obale, od toga 66 naseljenih otoka, 652 nenaseljena otoka, 389 hridi i 78 grebena.
Istodobno na crnogorskom dijelu Jadrana navodi se kako nema nijednog naseljena otoka, ali ima sedam otoka, 37 hridi i četri grebena.
Podatci iz 1987. na istočnoj jadranskoj obali govore o 1151 jedinici, od toga 60 otoka, 653 otočića te 438 hridi i grebena. Izvješće za hrvatski dio obale iz 1997. govori o 1185 objekata, od toga 718 otoka, 389 hridi (iznad površine mora) i 78 grebena (ispod površine mora).
(Hina)SF - SN ("i tebi sinko")
Deda, biti ćeš crn ko sam vrag, nećemo te moći ni prepoznati na Jarunu. Stavi crveni karanfil na zapućku za znak prepoznavanja, ili, alternativa, drži demižonku u ruci sa Vinkovim prerađevinama, svi će te prepoznati.
73 de 9a2d
Djekujem barzo pan Branko,
73, Koki 9A2JG
Citat: 9A2JG u 07. Kolovoz 2007, 17:17:07
Djekujem barzo pan Branko,
73, Koki 9A2JG
A pogledaj malo šta kaže wikipedia i to na "deutche sprache"
http://de.wikipedia.org/wiki/Kroatische_Inseln
Iden ća radit, lako je vama penzionerima svirat ...... ;)
Sad bi ti tija da ti ja rečen čiji je kapital u wikipediji! E , bome neću!
Ciao ragazzi,
Koki 9A2JG
Nakon ponovljenog upita (upozorenja) glede pogreške na njihovom webu ("otok Veli Lošinj"), fajnali, stiže odgovor iz Hrvatske turističke zajednice:
...
Sent: Tuesday, August 14, 2007 10:32 AM
Subject: RE: otok Veli Losinj
Poštovani ...,
Vaš prvi e-mail proslijeđen je odgovornoj osobi za web stranice koja radi na tom problemu, tj. koja uklanja netočne podatke.
Zahvaljujemo Vam na ukazivanju pogrešaka te našoj mogućnosti za ispravcima kao i poboljšanju web stranice www.hrvatska.hr
Srdačan pozdrav,
Odjel za informativnu djelatnost
Glavni ured - Hrvatska turistička zajednica
...
Popravljamo se kada je u pitanju public relation.
73
9A6AA
Veli Lošinj
Prate oni nas, tako su na RTL-u naglo osmislili i reportažu o muškoj vodi by 9A2KL.
73 de 9a2d